Krađa šljunka ugrožava vodosnabdijevanje primorja a nesposobnost i nečinjenje mnogih u javnoj upravi da to spriječe mirišu i na korupciju.
To je “Vijestima” saopštio ekološki aktivista i novinar Vuk Vujisić povodom posljednjih akcija državnih organa u pokušaju da zaustave ilegalnu eksploataciju pijeska iz rječnih korita.
Vujisić od avgusta 2020. godine istražuje nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita crnogorskih rijeka. Svaku krađu koju je dokumentovao prijavio je nadležnima, a devastatori i sa njima povezane osobe prijetile su mu zbog toga, proganjale ga na društvenim mrežama... Nije odustao.
Kaže da je nakon dostavljanja video-materijala sa terena i 28 podnijetih prijava, usljedila akcija policije, ali da je Osnovno državno tužilaštvo odbacio većinu prijava.
”Mislim da jedino, zasada, Specijalno državno tužilaštvo razmatra sve dokaze ozbiljno, tako da sve nade polažem u SDT”, rekao je Vujisić.
On ističe da su njegove prve prijave bile uzaludne, jer Osnovno državno tužilaštvo nije shvatalo ozbiljno ta krivična djela.
”Međutim, sva postupanja i problematika, preko zamjenice zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa Crne Gore Marije Božović poslata je SDT-u, sa svim snimcima i dokumentima. U tome se vidi činjenje i nečinjenje eksploatatora i djelova institucija. Sa svim novim saznanjima upoznaću SDT, u koje iskreno najviše polažem nade za procesuiranje onih koji su oštetili državu, ali i službenika i funkcionera koji su eventualno dozvoljavali nečinjenjem eksploatatorima da to rade”.
Akcije mješovitih timova koje je formiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova već danima su na terenu, a premijer Dritan Abazović najavio je da će država na kritičnim lokacijama postaviti kamere.
Ipak, takav odgovor države stigao je tek prije neki dan, i to nakon što su ekološki aktivisti i mediji obznanili prepisku iz vajber grupe Operativnog tima, a iz koje proizilazi da su pojedinci pregovarali sa devastatorima.
Vujisić objašnjava da je problem sa nelegalnom eksploatacijom šljunka pokazao sve manjkavosti našeg sistema.
”Eksploatacija koja ugrožava jedan od najznačajnih stubova turističke sezone, tj. vodosnabdijevanje primorja, nije prestala ni nakon brojnih akcija policije i apela aktivista i odgovornih pojedinaca iz institucija”.
Dodaje i da su te akcije istjerale na vidjelo nesposobnost i nečinjenje mnogih grana uprave:
”A za neke grane se može reći da imamo naznake i korupcije”.
Ističe i da je jedina procjena, zasada poznata, govori da je samo za par godina ukraden šljunak u vrijednosti od 138.000.000 eura.
”A tu uopšte ne govorimo o šteti koja je nastala po Regionalni vodovod i životnu sredinu, a ta šteta će se nadam se utvrditi u narednom periodu i staviti na teret onima koji su pljačkali i uzurpirali državno”, rekao je Vujisić.
Odgovarajući na pitanje ko je godinama dozvoljavao pojedincima i firmama da devastiraju rijeke, uništavaju vodoizvorište i bogate se, ekološki aktivista objašnjava da je država u početku imala ugovore sa njima.
”Kada je u pitanju eksploatacija i regulacija, moratorijum je uveden 2017. godine, a svaka eksploatacija zabranjena je još 2020. u decembru kada i ‘Bemax’ izlazi iz korita Morače. Nakon toga počinje eksploatacija noću, a mnoge inspekcije nisu radile svoj posao, niti postupale po prijavama građana. Imali smo apsurd da i u slučajevima asfaltnih baza, inspekcija godinama provjerava objekat koji nikada nije dobio građevinsku dozvolu. Mnogi nelegalni objekti na društvenoj svojini, u koritu rijeke,’promicali’ su nadležnim inspekcijama. Narušavan je službeni pečat, ali to nije konstatovano kao u slučaju ‘Tehno puta’... Sve su to krivična djela koja takođe nose i teret nepostupanja kada su u pitanju institucije. Očigledno da postoji sprega trulih dasaka u institucijama i eksploatatora, a otvoreno mogu reći da postoji i politička veza. Nadam se da će to istraživati SDT”, kazao je on.
Vujisić ističe da bivša, a do skoro ni aktuelna vlast, nijesu željele da uspostave bolju kontrolu ekspoatacionog područja, konstatuju nelegalne objekte i sruše ih prije nego što se uzurpatori dosjete pravnih zavrzlama, a da nijesu srušeni ni onima kojima je to moglo biti učinjeno na osnovu pravosnažnih rješenja.
”Takođe, ugovori nisu raskidani na vrijeme, a tek prije par mjeseci Uprava za inspekcijske poslove naložila je Agenciji za zaštitu životne sredine da procijene štetu u životnoj sredini, što je uslov da se počinioci terete za oštećenje životne sredine, za šta je osim naplate štete zaprijećena kazna zatvora do osam godina. Definitivno, akcije suzbijanja nelegalne eksploatacije bile su često kratkog daha i, dok se ne izvrši medijski pritisak, nije bilo ekspresnog djelovanja koje bi suzbilo taj kriminal i devastaciju”.
Upitan da li je nakon poslednjih akcija kucnuo čas da se zaustavi devastacija i krađa, ili je na sceni samo “šminkanje”, rekao je da treba sačekati rezultate novih mjera, započetih nakon što je premijer Abazović preuzeo koordinisanje užim Operativnim timom.
”Prethodni Operativni tim je očigledno imao određena oklijevanja, a zakon je bio na strani države u mnogim slučajevima”.
”Do prije par dana devastatori su bili u svim krajevima zemlje, sada, nakon poslednje emisije ‘Reflektor’ i nakon novih najava Vlade, čini se da imamo tišinu. Naravno, mi ćemo i dalje motriti na rijeke i prikupljati dokaze za procesuiranje eksploatatora i povezanih lica, jer čim se dokaže veza, jasno je da se radi o organizovanom kriminalu”, rekao je Vujisić.
On ističe da akcije policije pokazuju da je trebalo ranije djelovati na ovakav način i da se može zaštiti rijeka Morača.
“Bitno je da se akcije nastave sve dok devastatori ne budu procesuirani za uzurpaciju državne imovine, krađu agregata u društvenom vlasništvu i oštećenje životne sredine”, poručuje on.
Duže od dvije godine brani korita crnogorskih rijeka
Vujisić objašnjava da je istraživanje krađe šljunka i devastacije prirode počeo u avgustu 2020. godine, kada je sa kolegom zatekao eksploataciju na riječnim tokovima u sjevernoj regiji.
”Tek kasnije, nakon dojave, otkrili smo da se na samo par kilometara od glavnog grada, na području katastarskih opština Mahala i Grbavci šljunak eksploatiše noću. Nakon akcije koja je otkrila slabosti u institucijama, firme su počele da rade i danju. Bili smo šokirani razmjerom eksploatacije i kršenjima zakona”, kazao je on.
Dodaje da je na terenu vidio opšte bezakonje i pljačku državnog:
”Od strane organizovanih grupa radnika i preduzeća”.
”Često su nam prijetili i na nas fizički nasrtali. Sjećam se da su nas jednom jurili sa motkama u rukama i gađali nas kamenjem, a onda nam i prepriječili put kamionima. Taj slučaj je i pokrenuo institucije”, ističe Vujisić.
Novinari, aktivisti i pojedinci iz institucija zaslužni što je slučaj doživio pažnju
Iako je najčešće bio na terenu, Vujisić kaže da su njegove kolege novinari najviše zaslužni što je priča o krađi šljunka i uništenju prirode doživjela potrebnu pažnju. “Oni su često rizikovali svoju bezbijednost samo da bi iznijeli ovu priču, ako se ikada ova priča završi to će biti najviše zahvaljujući kolegama koje su radile svoj posao. Naravno, tu je bilo i aktivista”, kaže Vuk.
Dodaje da, kada su u pitanju institucije, mora istaći rad Marije Božović:
”Koja je najviše doprinijela tome da se mnoge stvari otkriju i da imamo pravnu premisu da krenemo u uklanjanje i procesuiranje eksploatatora, kao i napore Ane Vujošević direktorice Uprave za inspekcijske poslove koja je pokazala rezultate u proteklom periodu, bez obzira na kadrovske manjkavosti ovog organa, tu je Zoran Lakušić koji godinama ukazuje na ovaj problem, bez obzira na potencionalne političke pritiske”.
Bonus video:
