Pokrenuti krivični postupci protiv sudija i tužilaca, među kojima i onih koji su godinama bili na najvišim funkcijama, ali i aktuelne međusobne optužbe tužilaca o mogućem nezakonitom i neprimjerenom uticaju, pokazatelji su ozbiljnih problema u pravosuđu.
Ono što je posebno zabrinjavajuće, smatraju sagovornici “Vijesti”, jeste činjenica da je nekoliko sudija i tužilaca u medijima, na sjednicama skupštinskog odbora i na saslušanju tokom krivičnih postupaka izjavilo da su trpjeli pritisak od rukovodilaca i predsjednika sudova, a da prije toga nijesu zatražili zaštitu od Sudskog ili Tužilačkog savjeta.
Ta tijela imaju ustavnu i zakonsku nadležnost da obezbijede nezavisnost i samostalnost sudija i tužilaca.
Akcija za ljudska prava (HRA) tvrdi da bi bilo korisno sprovesti veting sudija i državnih tužilaca ako bi se to učinilo na zakonit i nesumnjiv način.
”Takav složen postupak je neophodno da sprovodi vlada koja ima legitimitet, uz učešće predstavnika međunarodnih organizacija”, kazala je za “Vijesti” pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Marija Vesković.
Ona je rekla da brojne optužbe, koje se stavljaju na teret nekim sudijama i tužiocima, pokazatelj su da sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti unutar pravosuđa nije zaživio u praksi.
”Samo je za jednog državnog tužioca i troje sudija utvrđena disciplinska odgovornost za propuste u vršenju funkcija, u periodu od 2018. do kraja 2022. godine. Kada je riječ o sudijama, uglavnom se radilo o prekršajima poput nedolaska na zakazana suđenja ili propuštanju da se presuda izradi u zakonskom roku. S druge strane, kada je riječ o tužiocima, u posljednjih pet godina samo je za jednog utvrđena disciplinska odgovornost. Riječ je o osnovnom državnom tužiocu kome je izrečena najblaža propisana disciplinska sankcija - novčana kazna u visini od 20 odsto od zarade u trajanju od tri mjeseca, zbog toga što tokom 2019, 2020. i 2021. godine, bez opravdanih razloga, nije postupao u čak 13 krivičnih predmeta u zakonom propisanim rokovima, a zbog čega je u tim slučajevima nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja”, navela je Veskovićeva.
U proteklih 13 mjeseci Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je krivične postupke protiv bivše, dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, sutkinje Privrednog suda Milice Vlahović Milosavljević, specijalnog tužioca Saše Čađenovića...
Protiv kriminalne grupe, čiji je Medenica bila član, nedavno je počelo suđenje pred Specijalizovanim vijećem Višeg suda u Podgorici, gdje se nekadašnja prva žena Vrhovnog suda optužuje da je izvršila nezakoniti uticaj, a u tom predmetu status okrivljene ima i Vlahović-Milosavljević.
Povezani članci
Protiv Jovanića, koji se od 9. maja prošle godine, nalazi u spuškom pritvoru, podignuta je optužnica zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu unutar Privrednog suda, koja je zloupotrijebila službeni položaj.
Povezani članci
Specijalni tužilac Saša Čađenović, uhapšen je 9. decembra prošle godine, i dalje se nalazi u spuškom pritvoru, gdje očekuje da mu SDT uskoro uruči optužnicu, zbog sumnje da je u drugoj polovini 2020. postao član kriminalne organizacije, zbog toga što navodno u nekoliko predmeta, nije preduzimao krivične radnje protiv istaknutih članova kavačkog klana.
Povezani članci
Zbog malog broja disciplinskih postupaka, ali i bagatelnih sankcija zbog disciplinskih propusta unutar pravosuđa, HRA godinama naglašava da je neophodna izmjena zakonodavnog okvira, posebno u odnosu na utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužilaca i sudija.
”Zakonski opisi nekih disciplinskih prekršaja suviše su neodređeni i omogućavaju proizvoljno tumačenje od strane ovlašćenog predlagača za pokretanje disciplinskog postupka, Disciplinskog tužioca ili Disciplinskog vijeća, a time i nejednako tretiranje sudija i tužilaca. Neophodno je unaprijediti zakonodavni okvir, posebno kada je u pitanju problem sa podudaranjem opisa radnji kršenja Etičkog kodeska i disciplinskih prekršaja. Razlika nije beznačajna jer disciplinski prekršaji povlače ozbiljne sankcije za razliku od etičkih prekršaja, koji su praktično nekažnjivi. Jedino ona kršenja kodeksa, koja se tiču odnosa sa strankama, kolegama i ostalim zaposlenima donekle mogu uticati na ocjenjivanje državnih tužilaca i sudija i tako, posredno, na njihovo napredovanje”, naglasila je Veskovićeva.
Pravna savjetnica HRA smatra da bi novim zakonskim rješenjem trebalo dati šira ovlašćenja disciplinskom tužiocu, ali i članovima Sudskog i Tužilačkog savjeta da sami iniciraju pokretanje postupaka unutar tužilačke organizacije...
“Smatramo da disciplinskom tužiocu treba dati ovlašćenje da inicira pokretanje disciplinskih postupaka, i u tom pogledu ukazujemo i na predlog Venecijanske komisije iz 2015. godine da za tu poziciju treba da bude izabrana osoba van tužilaštva, čime bi se povećao demokratski legitimitet i kredibilitet utvrđivanja disciplinske odgovornosti. Pored toga, svaki član Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta bi trebalo da ima ovlašćenje da pokrene disciplinski postupak protiv državnog tužioca. Treba imati u vidu da od izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, iz juna 2021, predlog za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva mogu podnijeti i najmanje tri člana Tužilačkog savjeta. Ne vidimo zašto pojedinačno članovi Tužilačkog savjeta onda ne bi imali ovlašćenje i da pokrenu disciplinski postupak protiv svakog državnog tužioca”, navodi Vesković.
Zakazali brojni kontrolni mehanizmi unutar pravosuđa
Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kazala je da je procesuiranje nekih sudija i tužilaca, pokazatelj zarobljenosti i lošeg stanja u pravosuđu.
Ona smatra da su loša zakonska rješenja jedan od ključnih razloga nepostojanja adekvatne kontrole u radu sudstva i tužilaštva, te da se ni postojeća “apsolutno nijesu poštovala, niti se po njima postupalo”.
”Povjerenje građana u pravosuđe je, upravo iz navedenih razloga, bilo na najnižem mogućem nivou, baš kao što je to i slučaj sa političkim partijama. Danas je to povjerenje u blagom porastu, upravo zbog procesuiranja pojedinih slučajeva u sudstvu i tužilaštvu, pa je onda i jasno da se suštinski i odnosi na rad SDT-a”, navela je Popović-Kalezić.
I izvršna direktorica CEGAS-a tvrdi da unutar pravosuđa godinama zakazuje kontrola rada tužilaca i sudija ali, i disciplinski postupci zbog propusta u radu.
”Ni sada nemamo nekog većeg pomaka u odnosu na ranije godine, pa je negdje i statistika o broju vođenih disciplinskih postupaka potpuno jednaka u odnosu na ranije. I onda kada se utvrdi disciplinska odgovornost, u neznatnom broju slučajeva, uvijek se ide na najnižu moguću sankciju. U ovom dijelu potrebno je mijenjati Zakon o državnom tužilaštvu, kao i u skladu sa tim, određena podzakonska akta (Pravilnik o unutrašnjem radu državnog tužilaštva i sl.). Čini mi se i da određivanje visine sankcija u slučaju utvrđivanja disciplinske odgovornosti treba mijenjati, ali i da volja za njihovo određivanje i poštovanje zakona mora postojati. Moraće se mijenjati i postavljati brojne metodologije, opet u skladu sa izmjenom zakona, i negdje naći veza između utvrđene disciplinske odgovornosti, povrede etičkog kodeksa, kao i načina ocjenjivanja državnih tužilaca. Situacija je slična i kada je Sudski savjet i njegove nadležnosti u pitanju”, objasnila je ona.
Za zastaru niko ne odgovara
Pravna savjetnica HRA naglašava da dosadašnja praksa postupanja oba savjeta, po pritužbama na rad sudija i tužilaca kao i godišnji izvještaji o radu, pokazali su da postoje brojni slučajevi zastarijevanja krivičnog gonjenja.
Zastara u predmetima, kako smatra Marija Vesković, mogu ukazivati na sumnju da je bilo propusta u radu državnih tužilaca i sudija...
”U praksi su izostale provjere i pokretanje postupaka za eventualno utvrđivanje njihove odgovornosti. Zbog toga bi bilo posebno važno obezbijediti da se ispituju razlozi zastarijevanja krivičnog gonjenja u svakom predmetu u kome do njega dođe, da se komisijski utvrđuje da li za to postoji odgovornost nadležnog sudije, odnosno državnog tužioca, a u slučaju da se odgovornost utvrdi, da to ima uticaj na ocjenjivanje, napredovanje i razrješenje i to je nešto na šta je HRA godinama apelovala”, navela je Veskovićeva.
Bonus video:
