Specijalno državno tužilašto (SDT) blokiralo je najmanje pet stanova u Podgorici, koji su formalno i dalje uknjiženi na investitora, a istražitelji tvrde da su im stvarni vlasnici članovi kriminalnih klanova, saznaju “Vijesti” od izvora bliskog istrazi.
“To je urađeno u sklopu finansijskih istraga koje se vode protiv ovih osumnjičenih lica, ali je dio šireg problema, i načina koji se izgleda dosta koriste da bi se prikrio stvarni vlasnik ili izbjeglo plaćanje poreza ili oboje”, rekao je jedan sagovornik “Vijesti”.
Izvori lista tvrde da postoji više načina da se to uradi, od kojih je jedan da se stanovi gotovinom plaćaju investitoru, zbog čega se i dalje vode na njega.
Drugi je, tvrde sagovornici “Vijesti”, da se sklopi ugovor koji ovjeravaju i notari, u kome stoji da će se prenos vlasništva izvršiti kada bude isplaćena puna cijena, nakon čega kupac plati 99 odsto cijene čak i preko računa, ali sve dok kupac ne plati onaj jedan odsto, stanovi, poslovni prostori i druge nekretnine vode se na investitora.
Izvor blizak SDT-u rekao je da postoje indicije da ima i bivših i sadašnjih policajaca među vlasnicima stanova, koji se formalno vode na investitore.
“Vijesti” saznaju da su istražitelji provjeravali ko živi u stanovima koji se vode na investitore, ko plaća račune za komunalije, ali i da su tako utvrđivali ko je stvarni vlasnik i pokretali proceduru blokiranja te imovine.
U Crnoj Gori ima znatno više stanova, nego domaćinstava - pa je prema jučerašnjem izvještaju državne Uprave za statistiku Monstata na skupštinskom odboru za praćenje sprovođenja popisa, do sada evidentirano 199.081 domaćinstava i 356.464 stanova.
Rezultati popisa iz 2011. godine govore da je tada u Crnoj Gori bilo 194.795 domaćinstava, a 316.083 stanova.
Veliki broj vlasnika legalno posjeduje stanove, ali izvori “Vijesti” tvrde da je ovih drugih na stotine.
Šta predviđa zakon
Državni tužilac, prema propisima, pokrenuće finansijsku istragu između ostalog ako postoji osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću.
“Osnovana sumnja da imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji ako je imovina učinioca... u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima”, piše u Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Oduzimanjem imovine za koju se sumnja da je pribavljena na taj način, može biti privremeno ili trajno.
Taj propis definiše set privremenih mjera obezbjeđenja u kojima se konstatuje da državni tužilac, radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi, može predložiti zamrzavanje imovine.
Kako se navodi, to, između ostalog, podrazumijeva zabranu raspolaganja i korišćenja nepokretnosti, uz zabilježbu u katastru nepokretnosti.
“Privremena mjera obezbjeđenja određuje se ako postoji osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću i opasnost da će oduzimanje te imovinske koristi biti onemogućeno ili otežano”, piše u članu 20 tog propisa.
O oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću odlučuje sud, dok je otkrivanje takve imovine posao državnog tužilaštva i policije.
“Poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva vrši organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom”.
U istom zakonu navodi se da su svi organi uključeni u taj posao dužni da postupaju hitno.
Blokada za kavčane
“Vijesti” su u oktobru pisale da je podgorički Viši sud blokirao dio imovine u vlasništvu članova organizovane kriminalne grupe kavači ili njima bliskih osoba, takođe zbog sumnje da je stečena nezakonitom djelatnošću.
Sutkinja za istragu tog suda Suzana Mugoša, takvu odluku donijela je postupajući po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) - da privremeno blokira imovinu okrivljenih u predmetu protiv okrivljenog Radoja Zvicera i drugih, zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
NE PROPUSTITE
Privremena mjera zabrane raspolaganja, istovremeno stavljena je i na vinograde Milana Vujotića u podgoričkim Sadinama.
On važi za desnu ruku Zvicera, vođe kavačkog kriminalnog klana.
“Privremena mjera zabrane korišćenja i raspolaganja nepokretnosti uz zabilježbu zabrane donijeta je... u odnosu na: nekretnine evidentirane u listu nepokretnosti 188 KO Podgorica I, u formalnom vlasništvu lica Vujotić Zorica, nekretnine evidentirane u listu nepokretnosti 1 KO Bioče i to samo u odnosu na parcelu broj 29 - lokalitet ‘ispod Bršlanice’, na ime Vujotić Dragoljub Zorica, na kojoj parceli se nalaze stambeni objekti i bazen u izgradnji, čija izgradnja nije evidentirana u katastarskom operatu”, piše u rješenju.
Tom odlukom blokiran je i stan pod Goricom, garažno mjesto, kao i kuća u izgradnji sa bazenom...
Površina kuće na Veljem brdu je 92 kvadrata, koja je takođe blokirana odlukom Višeg suda. Ona je, kako piše u dokumentu, u formalnom vlasništvu osobe Seli Albert. Osim “glavne”, navodi se da mu je blokirana i pomoćna kuća od 77 i dvorište površine 303 kvadrata.
Osim vinograda u Sadinama, tužioci su tražili i od suda dobili rješenje, da blokiraju Vujotićeve livade u Doljanima i dvorište kuće.
U Bogetićima je privremeno blokirano nešto više od 10.000 kvadrata šume u vlasništvu Rajka Perišića, a tom Nikšićaninu blokiran je i poslovni prostor u centru grada pod Trebjesom, ali i pašnjaci, njive i livade u Poviji...
“Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja”, piše u odluci suda.
Tužilac može formirati poseban istražni tim
Prema propisu, policija samoinicijativno ili po nalogu državnog tužioca preduzima mjere i radnje za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
“Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, pravna lica koja vrše javna ovlašćenja i drugi subjekti dužni su da, bez odlaganja, policiji dostave tražene podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, navodi se u Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
U sljedećem članu objašnjava se da državni tužilac za potrebe finansijske istrage može obrazovati finansijski istražni tim.
“Finansijski istražni tim je dužan da sačini pisani izvještaj i da ga zajedno sa prikupljenim podacima i dokazima dostavi državnom tužiocu, u roku koji odredi državni tužilac”, dodaje se u zakonskom tekstu.
Bonus video:
