Ličina o zločinu u Štrpcima: U Crnoj Gori blokirani svi pokušaji da se regulišu prava porodica

Dvadeset putnika oteto je iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, 27. februara 1993. godine, na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci

14370 pregleda 12 komentar(a)
Sa obilježavanja 31. godišnjice zločina u Štrpcima, Foto: Jadranka Ćetković
Sa obilježavanja 31. godišnjice zločina u Štrpcima, Foto: Jadranka Ćetković

Predstavnik porodica žrtava zločina u Štrpcima Demir Ličina kazao je da se u protekloj godini skoro ništa nije pomjerilo sa mrtve tačke u rasvjetljavanju zločina u Štrpcima, koji je star više od tri decenije.

On je to saopštio danas kod spomenika “Sat života” žrtvama zločina u Štpcima, gdje su porodice oštećenih, predstavnici Bošnjačkog vijeća, udruženja “Štrpci – Protiv zaborava”, te predstavnici Lokalne samouprave položili cvijeće.

Dvadeset putnika oteto je iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, 27. februara 1993. godine, na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci.

“Vraćanje procesa za zločin u Štrpcima na početak od strane suda u Beogradu, govori da država Srbija čvrsto stoji u zaštitu zločincima. U Crnoj Gori svi pokušaji da se regulišu prava porodica, da li kroz odluku parlamenta ili na neki drugi način su blokirani”, kazao je Ličina.

On je podsjetio da je Skupštini Crne Gore u prethodnom periodu dostavljena Rezolucija o zločinu u Štrpcima koja obuhvata zahtjeve porodica svih ovih godina, koja odlukom tadašnje predsjednice Skupštine Danijele Đurović nije uvrštena u dnevni red.

“U skupštinskoj proceduri su se takođe našle diskriminatorne izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koje ne obuhvataju štrbačke žrtve, ponovo zbog imena. Zahvaljujući pojedincima, nevladinom sektoru u prvom redu Tei Gorjanc Prelević uspjeli smo da takvo zakonsko rješenje bude povučeno sa dnevnog reda”, kazao je Ličina, podsjećajući da je rok za izradu novog, pravičnog, zakonskog rješenja - 1 mart.

Ličina je naglasio da i država Crna Gora sprječava i zrno pravde za žrtve i njihove porodice i da političari, osim deklarativne podrške i jeftine lične samopromocije za porodice nisu uradili ništa.

“Naši zahtjevi su i dalje isti: procesuiranje svih počinilaca i nalogodavaca zločina, pronalaženje posmrtnih ostataka ubijenih, utvrđivanje statusa civilnih žrtava rata, dosljedna memorijalizacija zločina kroz različite oblike”, naveo je Ličina, dodajući da je zlo realnost, a da je suočavanje sa prošlošću prvi korak da jedno društvo nadvlada zlo u sebi.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder je kazao da smo već ušli u četvrtu deceniju od ovog strašnog zločina, a da suočavanje nije ostvareno u mjeri koliko je trebalo.

“Svi sudski procesi o tom zločinu, i drugim zločinima u Crnoj Gori su na nekom stend - baju, čeka se nešto, a krajnje je vrijeme da svi predstavnici vlasti u Crnoj Gori pokrenu sve mehanizme da pokušaju da dovrše ono što je ostalo nedovršeno u procesima i istraživanjima, kada su u pitanju zločini koji su učinjeni u Crnoj Gori i u njeno ime”, poručio je Rastoder.

Podsjetio da je za zločin u Štrpcima osuđeno osam učesnika zločina u Štrpcima i da je jedan priznao krivicu. Osuđen je Nebojša Ranisavljević u Bijelom Polju, u Beogradu suđenje još traje i neizvjesno je da li će ikada biti završeno.

"Svi sudski procesi se svode na to su kažnjeni izvršioci, odnosno saučesnici, dok komandne odgovornosti nema ni u jednom od slučajeva koji su vezani za našu državu, što je poražavajuća činjenica”, kazao je Rastoder, dodajući da bi vlast morala da donese zakon po po kojem će svim porodicama i žrtvama biti priznat status civilnih žrtava rata, kao i da se da se pronađu posmrtni ostaci žrtava koji se nalaze u jezeru Perućac.

Podršku žrtvama u Štrpcima danas su pored građana, pružili i direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević i predstavnica Inicijative mladih za ljudska prava Vaskrsija Klačar.

Gorjanc Prelević je kazala da čine sve što mogu kako bi sve civilne žrtve rata dobile status civilnih žrtava rata.

“Da vas ponovo ne razlikuju po porijeklu i imenu, što je zlo koje je dovelo i do zločina u Štrpcima, koji se, na žalost, dogodio. Uspjeli smo da zaustavimo to nepravedno rješenje koje je isključivalo porodice žrtava i porodice nekih drugih koji su stradali bez ikakve krivice van teritorije Crne Gore. Očekujemo od Minstarstva rada i socijalnog staranja da predloži pravedno i sveobuhvatno rješenje i očekujemo da ga Skupština Crne Gore veoma brzo usvoji”, kazala je ona.

Gorjan Prelević je istakla i značaj krivične odgovornosti, kako se zločin ne bi ponovio.

“Svi izvršioci treba da odgovaraju, do jednog, iz te jedinice Osvetnici, koja je prvo izvršila zločin i otela putnike u Sjeverinu, da bi nekoliko mjeseci kasnije to učinila putnicima u vozu u Štrpcima. Ti ljudi su još uvijek na slobodi, ima najmanje 11 izvršilaca, koji tek treba da dožive suđenje i kaznu koja im sleduje”, kazala je ona, izražavajući nadu da će biti otkriveni nalogodavci zločina.

Bonus video: