Komisija Vrhovnog suda Crne Gore okončala je kontrolu rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koji je u izvještajnim statistikama Sudskog savjeta označen kao najslabija karika u sudskom sistemu.
Služba za odnose s javnošću Vrhovnog suda odgovorila je “Vijestima” da je taj posao završen i da je izrađen Izvještaj o radu tog odjeljenja.
“Komisija za kontrolu rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici završila je Izvještaj o radu ovog odjeljenja, a u cilju izrade nacrta smjernica za unapređenje upravljanjem suđenjima, sa fokusom na teški i organizovani kriminal”, piše u odgovoru.
Oni su naveli da će Vrhovni sud Crne Gore danas na radionici sa međunarodnim partnerom iznijeti zapažanja o stanju u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, koji su u radu u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici.
Početkom juna Vrhovni sud je formirao Komisiju od sedam članova, a u sklopu Plana za unapređenje efikasnosti rada Višeg suda u Podgorici, kojim je bila predviđena mjera kontrole rada Specijalnog odjeljenja, koje duži i sudi najznačajnije predmete iz oblsti organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.
Planom je predložena i izmjena unutrašnje organizacije suda kako bi se unaprijedila sposobnost sudija da efikasnije upravljaju suđenjima i kako aktivnije kontrolisati vođenje postupaka.
U izvještaj Sudskog savjeta za 2023. godinu navodi se da je Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici lani imalo u radu 176 predmeta, od čega je riješeno 33, a ostalo je neriješeno 143, odnosno 81,25 odsto.
Mali broj odluka posebno zabrinjava ako se uzme u obzir veliki priliv optužnica i to u veoma složenim i obimnim predmetima, koje je u protekle dvije godine tom odjeljenju dostavilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT).
Da postoje ozbiljni problemi u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pokazuje i prosječan broj dana u kojem traju sudski postupci, česta odlaganja postupaka, ali i veliki broj optuženih, koji su se nakon tri godine pritvora dokopali slobode jer im sudsko vijeće za to vrijeme nije izreklo ni prvostepenu odluku.
Prosječno trajanje postupka u Specijalnom odjeljenju Višeg suda je tokom prošle godine bilo 482 dana, a ta brojka se duplirala od 2022. kada je prosječno trajanje bilo 226 dana.
Dužina trajanja postupaka jedan je od glavnih pokazatelja efikasnosti pravosuđa, posebno u predmetima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou i ratnih zločina...
Do porasta broja neriješenih predmeta uticala su i neefikasna vođenja najosjetljivijih postupaka, a slučaj protiv kriminalne organizacije kojom je obuhvaćena i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, gdje se početak postupka odlaže čak 18 puta najbolji je primjer za brojne procesne manjkavosti.
“Analizom rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uočavamo povećanje prosječnog trajanja postupka iz godine u godinu što može ukazivati na kompleksnost postupka, što zahtijeva više vremena za obradu i odlučivanje. Česta zakazivanja i odlaganja ročišta, kao i obimnost dokaznog materijala koji tokom postupka nije koncentrisan već se predlaže u različitim fazama, može produžiti vrijeme potrebno za rješavanje predmeta”, navodi se u izvještaju o radu Sudskog savjeta za 2023. godinu.
Analizom rada viših sudova, Sudski savjet je lani konstatovao da je došlo i do povećane prosječne opterećenosti sudija.
U Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici tokom 2023. godine nastavio se odliv najiskusnijih sudija, koji su bili nosioci rada u najsloženijim predmetima.
Do kraja 2023. godine u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici bila su čak 44 predmeta sa takozvanim “crvenim omotima”, odnosno postupci koji su stariji od tri godine.
Sudski savjet u izvještaju za prošlu godinu navodi da su mogući uzroci smanjenja efikasnosti - povećanje broja složenih predmeta koji zahtijevaju više vremena za obradu, nedostatak sudskog osoblja ili sudija u odnosu na povećan obim posla, administrativni izazovi i potreba za modernizacijom procesa rada, ali i promjene u zakonodavstvu koje su možda dovele do povećanja broja predmeta ili promijenile procedure obrade.
Hoće li 9. oglas biti i posljednji?
Službeni list objavio je juče javni oglas Sudskog savjeta za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore.
Sudski savjet je na sjednici 5. jula donio odluku o raspisivanju 9. oglasa za izbor najvažnije pozicije u sudskoj grani vlasti.
Prema javnom oglasu, kandidat za tu poziciju mora da ispunjava uslove predviđene članom 46 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, a rok za podnošenje prijava je 15 dana od objavljivanja poziva u Službenom listu.
Polovinom maja nije uspio osmi pokušaj da se izabere predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore, a Sudski savjet je čekao izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kako bi raspisao novi javni oglas.
Zakonskim izmjenama sada će na Opštoj sjednici Vrhovnog suda svaki od sudija moći da zaokruži najviše tri kandidata sa liste prijavljenih na javni oglas za najvažniju fotelju u pravosuđu.
Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda ubuduće treba da sadrži sve kandidate koji su dobili više od polovine glasova od ukupnog broja sudija Vrhovnog suda, a ne samo jedan koji je trebalo da se domogne dvije trećine od ukupnog broja svih sudija Vrhovnog suda.
Ako niko od prijavljenih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu glasanja, glasanje će se ponoviti između kandidata koji su dobili više od četvrtine glasova ukupnog broja sudija Vrhovnog suda.
Od septembra 2021. Vrhovnim sudom kao vršilac dužnosti rukovodi Vesna Vučković.
Venecijanska komisija je 6. maja navela da bi imenovanje vršilaca dužnosti predsjednika sudova trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo.
Novi izmjenama, v.d. stanje je ograničeno najviše na šest mjeseci.
Bonus video:
