Dok je bio predsjednik Osnovnog suda u Baru, sudija Goran Šćepanović navodno je bio pod mjerama tajnog nadzora, a prema saznanjima “Vijesti” prisluškivan je na zahtjev tadašnjeg specijalnog tužioca, sada optuženog Saše Čađenovića.
To se, tvrde sagovornici “Vijesti”, dešavalo dok je Specijalnim državnim tužilaštvom rukovodio sada optuženi Milivoje Katnić.
Iz podgoričkog Višeg suda nijesu potvrdili, ali ni demantovali saznanja “Vijesti”, ali tvrde da bi fizički morali da pregledaju sve predmete unazad nekoliko decenija, kako bi odgovorili na pitanja novinarke - da li je sudija Šćepanović svojeveremeno bio na mjerama tajnog nadzora.
Šćepanović je aktuelni sudija Višeg suda.
Naglašavaju, međutim, da se njegovo ime ne nalazi u upisniku lica protiv kojih je vođen postupak, a što bi moralo ukoliko su mjere tajnog nadzora rezultirale pokretanjem krivičnog postupka.
“...Upisnik predmeta za mjere tajnog nadzora zbog tajnosti podataka ne vodi (se) po imenima lica prema kojima se donosi naredba o određivanju mjera tajnog nadzora, već se u upisniku evidentira poslovna oznaka predmeta suda, poslovna oznaka podnosioca naredbe (Više državno tužilaštvo ili Specijalno državno tužilaštvo, bez navođenja imena tužioca) i broj lica prema kojima je donijeta naredba (bez navođenja ličnih podataka). Sudski poslovnik ne propisuje evidentiranja mjera tajnog nadzora”, odgovorili su “Vijestima” iz Višeg suda u Podgorici, kojim predsjedava sudija Zoran Radović.
Objasnili su i zbog čega ne mogu precizno da odgovore na pitanja “Vijesti” - da li je nekadašnji predsjednik barskog Osnovnog suda bio na mjerama tajnog nadzora po zahtjevu Čađenovića, i ako jeste - u kom predmetu je to zahtijevano i odobreno...
“Da bi sud mogao da Vam dostavi traženi podatak, morao bi da se izvrši fizički pregled svih predmeta, unazad par decenija, što bi, imajući u vidu osjetljivu prirodu podataka i obim tog posla, zahtijevalo veliko angažovanje zaposlenih. Ukoliko su mjere tajnog nadzora rezultirale pokretanjem krivičnog postupka, podaci okrivljenog lica se upisuju u upisnik za tu vrstu predmeta (Kri, Kris, kasnije Ki KS), a ime Gorana Šćepanovića se ne nalazi u upisniku lica protiv kojih je vođen krivični postupak pred ovim sudom, po zahtjevima Višeg državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva”.
Nijesu, međutim, odgovorili na pitanje “Vijesti” - da li je, eventualno, sudija Šćepanović nezakonito bio pod mjerama tajnog nadzora.
“Vijesti” saznaju da Šćepanović nije, kako to zakon nalaže, obaviješten o mjerama nakon što su istekli zakonski uslovi za njihovu primjenu, niti su rezultati dobijeni mjerama tajnog nadzora uništeni pred njim.
Zakonom je predviđeno da će se lice prema kome je preduzeta mjera tajnog nadzora u slučaju kad ne dođe do pokretanja krivičnog postupka obavijestiti o tome koje su mjere nad njim primjenjivane.
“Prije nego što se uništi materijal dobijen izvršenjem mjera tajnog nadzora u slučajevima iz člana 160 st. 7 i 8 ovog zakonika, sudija za istragu će obavijestiti lice prema kome je mjera preduzeta, a to lice ima pravo uvida u prikupljeni materijal”, predviđeno je Zakonikom o krivičnom postupku (ZKP).
Ipak, isti pravni akt nadležnima ostavlja mogućnost i da to ne učine, ali samo ako postoji osnovana bojazan da bi obavještavanje ili uvid u dobijeni materijal moglo da predstavlja ozbiljnu opasnost po život i zdravlje ljudi, ili bi moglo ugroziti neku od istraga koje su u toku ili iz drugih opravdanih razloga... U tom slučaju, sudija za istragu, po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, može odlučiti da ne obavještava lice prema kome je preduzeta mjera i da mu ne dozvoli uvid u dobijeni materijal.
ŠTA PREDVIĐA ZAKON
Prema Zakoniku o krivičnom postupku, mjere tajnog nadzora mogu se odrediti ako postoje osnovi sumnje da je neko sam, ili u saučesništvu, izvršio, vrši ili se priprema za vršenje teških krivičnih djela, i to ako se na drugi način ne mogu prikupiti dokazi, ili bi njihovo prikupljanje zahtijevalo nesrazmjerni rizik ili ugrožavanje života ljudi.
Zakon jasno definiše za koja krivična djela se mogu odrediti mjere tajnog nadzora (MTN), ali i koje vrste mjera se mogu primjeniti.
Istim aktom propisano je da može biti određen tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, presrijetanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka, ulazak u prostorije radi tajnog fotografisanja i video i audio snimanja u prostorijama, tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta.
Mimo toga, ako postoje osnovi sumnje da je neko lice samo ili u saučesništvu sa drugim izvršilo, vrši ili se priprema za vršenje krivičnih djela za koje se mogu odrediti MTN, a okolnosti slučaja ukazuju da će se sa najmanje povreda prava na privatnost prikupiti dokazi, može se odrediti i simulirana kupovina predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, zatim pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, praćenje prevoza i isporuke predmeta krivičnog djela, snimanje razgovora uz prethodno informisanje i saglasnost jednog od učesnika razgovora, angažovanje prikrivenog isljednika i saradnika.
Predviđeno je i da se MTN mogu narediti i prema licu za koje postoje osnovi sumnje da izvršiocu ili od izvršioca krivičnih djela prenosi poruke u vezi sa krivičnim djelom, odnosno da se izvršilac služi njihovim priključcima na telefon ili drugim sredstvima za elektronsku komunikaciju.
U slučaju kad se ne raspolaže saznanjima o identitetu učinioca krivičnog djela, MTN mogu se odrediti prema predmetu krivičnog djela.
Zakon propisuje da se protiv onih koji izvršavaju mjere simulirane kupovine, davanja i primanja mita... neće preduzeti krivično gonjenje za radnje koje predstavljaju pomaganje u vršenju krivičnog djela, ako se to čini radi obezbjeđivanja podataka i dokaza za uspješno vođenje krivičnog postupka.
Takođe, predviđeno je da te mjere ne smiju predstavljati podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela.
MTN se mogu sprovoditi i prema bjeguncima za kojima je raspisana međunarodna potjernica ili prema onima za koje postoji osnov sumnje da su u direktnom kontaktu sa bjeguncima...
Mjere se mogu narediti za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, ona sa elementima organizovanog kriminala, zatim za krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja, zloupotrebu procjene, primanje mita, davanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotrebu službenog položaja, kao i zloupotrebu ovlašćenja u privredi i prevaru u službi, za koja je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža kazna.
Mjere predviđene za brojna krivična djela
Mjere tajnog nadzora mogu se narediti i za krivična djela otmice, iznude, ucjene, posredovanja u vršenju prostitucije, prikazivanja pornografskog materijala, zelenaštva, utaje poreza i doprinosa, krijumčarenja, nedozvoljenog prerađivanja, odlaganja i skladištenja opasnih materija, napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti...
Uz opravdan zahtjev mogu se odrediti i za krivična djela: sprečavanje dokazivanja, kriminalno udruživanje, odavanje tajnih podataka, povreda tajnosti postupka, pranje novca, falsifikovanje novca, falsifikovanje isprave, falsifikovanje službene isprave, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava i materijala za falsifikovanje, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, dogovaranje ishoda takmičenja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi i krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka...
Bonus video:
