Vrhovni državni tužilac Milorad Marković za "Vijesti": Nikoga ne štitimo, samo treba strpljenja

“Državno tužilaštvo se mijenja u pravcu koji sam definisao Programom rada, a koji podrazumijeva uspostavljanje savremenog, evropskog tužilaštva, koje je efikasno i posvećeno beskompromisnoj borbi protiv svih oblika kriminala”

“Neophodno je i unapređenje standarda i uslova rada, što zahtijeva da se sa deklarativne podrške Državnom tužilaštvu pređe na konkretno djelovanje u praksi”

90026 pregleda 160 reakcija 54 komentar(a)
Milorad Marković, Foto: Luka Zeković
Milorad Marković, Foto: Luka Zeković

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da Državno tužilaštvo ne postupa u odnosu na funkcionere ni sadašnje ni bivše vlasti, ni pozicije, ni opozicije već da se svi predmeti tretiraju jednako i da ne postoje nikakve fioke koje mogu zaštiti bilo koga ko je učinio krivično djelo, kojoj god političkoj opciji da pripada.

U intervjuu “Vijestima” koji je dao godinu nakon stupanja na funkciju, poručio da “samo treba imati strpljenja”...

VDT je, prema njegovim riječima, tokom prošle godine tražio dodatni nadzor nad radom svakog specijalnog tužioca, sa posebnim akcentom na zakonitost postupanja, a nadzor je tražio u svim višim i osnovnim državnim tužilaštvima u koje je uvrštena i odredba koja se odnosi na preispitivanje zakonitosti postupanja rukovodilaca i državnih tužilaca, što je novina u odnosu na prethodno obavljane kontrole.

Marković je naglasio da je sa aspekta državnotužilačke organizacije, veting već u značajnoj mjeri započet kroz postupke koji su pokrenuti protiv visokih funkcionera u pravosuđu i policiji i dodao da će prilikom izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu inicirati propisivanje obaveznih bezbjednosnih provjera za sve zaposlene u SDT-u.

Rekao je i da su tokom 2024. godine zabilježeni izuzetni rezultati Specijalnog državnog tužilaštva u privremenom oduzimanju imovinske koristi, ali da su očekivanja u ovoj godini da osnovna i viša državna tužilaštva daju značajne rezultate tokom finansijskih istraga.

Kako vidite godinu otkako ste izabrani na funkciju vrhovnog državnog tužioca i imate li presjek koji su najveći problemi tužilačke organizacije, te ima li mjesta za optimizam?

Prethodna godina bila je veoma intenzivna, puna značajnih postignuća i rezultata koji daju povoda za optimizam. Strateški smo pristupili reformi državnotužilačke organizacije, a započeti proces transformacije institucije daje konkretne rezultate, koje prepoznaje kako domaća, tako i međunarodna javnost.

Podsjetio bih na izuzetne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, unaprijeđeno postupanje u slučajevima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici, napade na novinare i njihovu imovinu, torturu, trgovinu ljudima, krijumčarenje migrantima. U svim ovim oblastima uspostavljen je jedinstven pristup prilikom postupanja, koji podrazumijeva efikasnost i primjenu najviših međunarodnih standarda.

Potvrdili smo spremnost za suočavanje s prošlošću, usvajanjem Strategije za istraživanje ratnih zločina, započetim istragama i procesuiranjima, unaprijedili regionalnu i međunarodnu saradnju u ovoj i u drugim oblastima.

Takođe smo u značajnoj mjeri ojačali kapacitete Državnog tužilaštva čemu je značajan doprinos dao Tužilački savjet, koji je takođe u značajnoj mjeri unaprijedio svoj rad, što je konstatovano i u analizi Akcije za ljudska prava.

Imajući na umu ostvareno u prethodnih dvanaest mjeseci, mogu da konstatujem da se Državno tužilastvo mijenja u pravcu koji sam definisao Programom rada, a koji podrazumijeva uspostavljanje savremenog, evropskog Državnog tužilaštva, koje je efikasno i posvećeno beskompromisnoj borbi protiv svih oblika kriminala.

Da bismo taj cilj u potpunosti ostvarili neophodno je i unapređenje standarda i uslova rada, što zahtijeva da se sa deklarativne podrške Državnom tužilaštvu pređe na konkretno djelovanje u praksi.

Da sumiram, u prethodnoj godini ostvareni su značajni pomaci, ali smo svjesni da nas i u narednom periodu očekuje dosta posla.

Jeste li sproveli analizu rada i postupanja tužilaca, kako ste to najavili na početku mandata, te jeste li identifikovali koje su slabe kadrovske karike u tužilačkom sistemu? Da li je urađen dopunski nadzor predmeta koje je dužio Saša Čađenović, a aminovao bivši GST Milivoje Katnić?

U slučajevima propisanim zakonom, a vaše pitanje se odnosi na jedan od takvih slučajeva, predmeti se dodjeljuju drugim tužiocima u rad, metodom slučajne dodjele predmeta, i ti predmeti raspoređeni su u rad drugim tužiocima. Nadzor nad radom SDT -a je izvršen prije mog stupanja na funkciju VDT-a, međutim odredio sam dodatni nadzor nad radom svakog specijalnog tužioca, sa posebnim akcentom na zakonitost postupanja.

Uz veliku podršku u parlamentu izabrani ste za VDT-a, ali tokom mandata stizale su brojne optužbe da se tužilaštvo isključivo bavi funkcionerima bivše vlasti, a da se u fiokama drže izviđaji protiv onih nakon 30. avgusta 2020. godine?

Državno tužilaštvo ne postupa u odnosu na funkcionere ni sadašnje ni bivše vlasti, ni pozicije, ni opozicije. Postupamo u odnosu na učinioce krivičnih djela, nepristrasno i u skladu sa zakonom, bez obzira na političku pripadnost, a što pokazuju i konkretni postupci. U tom smislu svi predmeti se tretiraju jednako i ne postoje nikakve fioke koje mogu zaštiti bilo koga ko je učinio krivično djelo, kojoj god političkoj opciji da pripada. Samo treba imati strpljenja!

Milorad Marković
foto: Luka Zeković

Jeste li tražili provjeru postupanja tužilaca u nekim predmetima zbog sumnje u zakonitost odluka? Šta je sa velikim brojem predmeta, koji su nađeni zatureni po fiokama tužilaštava?

Kao što sam već rekao tokom 2024. godine donio sam odluku o nadzoru u Specijalnom, višim i osnovnim državnim tužilaštvima u koju je uvrštena i odredba koja se odnosi na preispitivanje zakonitosti postupanja rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, što je novina u odnosu na prethodno obavljane nadzore.

Kada je riječ o, kako Vi kažete, zaturenim predmetima, pretpostavljam da mislite na predmete u odnosu na nepoznate učinioce u kojima je nastupila zastarjelost, odnosno o predmetima u kojima nije otkriven identitet učinioca krivičnog djela, što otežava dalje postupanje državnih tužilaštava.

Od rukovodilaca svih državnih tužilaštava zatražio sam izvještaje o broju, statusu, načinu čuvanja i postupanja u ovim predmetima. Kako su dostavljeni izvještaji pokazali različito postupanje, kako bi se takva praksa prekinula, izdao sam obavezujuće Uputstvo opšteg karaktera, kojim se između ostalog propisuje obaveza državnih tužilaštava da u svakom pojedinačnom predmetu preduzimaju konkretne radnje i redovno šalju urgenciji Upravi policije, koja je zadužena za otkrivanje učinilaca krivičnih djela, kako bi svaka institucija iz svoje nadležnosti preduzimala mjere neophodne za dalje procesuiranje.

Podsjetiću da je odgovornost rukovodilaca državnih tužilaštava, na kojoj insistiram, uspostavljanje zakonitog i efikasnog rada svakog državnog tužilaštva.

Koji predmeti su za vas prioritet u radu i jeste li na dobrom putu da povratite poljuljano povjerenje u tužilačku organizaciju budući da je nedavno istraživanje OEBS-a pokazalo da je tokom 2024. godine ostvaren značajan rast povjerenja?

Prioriteti u radu i tokom narednog perioda biće predmeti organizovanog kriminala i korupcije, pranja novca, kao i predmeti za koja samo izdao obavezujuća uputstva opšteg karaktera za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, napade na novinare, torturu i ratni zločini.

Svjestan izazova koji predstavlja sve prisutniji govor mržnje, u narednom periodu biće unaprijeđeno postupanje u ovim, kao i u slučajevima zločina iz mržnje.

U fokusu će nam biti i sprovođenje finansijskih istraga na svim nivoima. U 2024. godini zabilježeni su izuzetni rezultati kada govorimo o privremenom oduzimanju imovinske koristi od strane SDT-a. U 2025. godini su očekivanja da osnovna i viša državna tužilaštva daju značajne rezultate na ovom polju.

Kada je riječ o povjerenju, tokom naredne sedmice imaćemo prezentaciju i javno objavljivanje istraživanja o percepciji Državnog tužilaštva koje je naručila Misija OEBS-a u Crnoj Gori. Preliminarni rezultati pokazuju značajan napredak i rast povjerenja u tužilaštva na svim nivoima. Oko dvije trećine građana ima povjerenje u Vrhovno, Specijalno i osnovna državna tužilaštva, dok više od polovine građana vjeruje u viša državna tužilaštva.

Ohrabruje nas evidentiran rast povjerenja, kao i činjenica da se Državno tužilaštvo sve više prepoznaje kao nepristrasna i nezavisna institucija, što potvrđuje da smo na dobrom putu.

Smatrate li da su neophodne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu u odnosu na utvrđivanje disciplinske odgovornosti tužilaca i kako komentarišete pomak u radu Tužilačkog savjeta u dijelu ocjenjivanja, jer konačno svi tužioci nemaju petice?

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu izmijenjen je normativni okvir kojim se uređuje disciplinska odgovornost državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, kao i profesionalne evaluacije njihovog rada tj.ocjenjivanja. U narednom periodu očekujemo dodatno unapređenje zakonskog teksta kada je u pitanju disciplinska odgovornost, dok je u toku rad na podzakonskom aktu kojim se bliže uređuje sistem ocjenjivanja uz podršku eksperata Savjeta Evrope. Očekujemo da će i norme, ali i primjena biti na potrebnom nivou za uspostavljanja standarda kvaliteta.

U pravu ste, promijenili smo praksu da se svi državni tužioci ocjenjuju sa odlično. Od 34 državna tužioca i državne tužiteljke, čiji je rad ocjenjivan, njih pet je ocijenjeno ocjenom dobar, a imali smo i jednu ocjenu nezadovoljava. To potvrđuje da je i u ovom segmentu ostvaren pomak.

Milorad Marković
foto: Luka Zeković

Kakvi su kadrovski kapaciteti nakon značajne popune tužilaca u 2024. godini i zamjerate li izvršnoj vlasti jer smo još jednu godinu izgubili da konačno dođe do preseljenja SDT-a u zgradu Stare Vlade?

Jedna od ključnih manjkavosti na početku mandata odnosila se na nedostatak tužilačkog kadra sa 85 državnih tužilaca na kraju 2023. godine. Posvećeno smo radili na rješavanju ovog pitanja, tako da je tokom prethodnih 12 mjeseci Tužilački Savjet odlučio o čak 42 izbora i napredovanja, pa danas imamo 117 državnih tužilaca, kao i devet kandidata za državne tužioce i možemo konstatovati da smo u značajnoj mjeri unaprijedili kadrovske kapacitete. Ohrabruje nas i raduje sve veće interesovanje mladih pravnika i pravnica za rad u Državnom tužilaštvu, što potvrđuje i podatak da se nedavno na javni poziv za pripravnike, za osam mjesta prijavilo 20 kandidata.

Ono što nas ne ohrabruje jeste čekanje na rješavanje problema prostornih kapaciteta. Smatram da je nedopustivo da se više od dvije godine čeka na rješavanje ovog pitanja i preseljenje Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, čime bi se stvorili adekvatni uslovi za rad i u Vrhovnom, Višem državnom tužilaštvu i Sekretarijatu Tužilačkog savjeta. Upravo zbog toga sam krajem prošle godine uputio urgenciju Vladi Crne Gore.

U kojoj mjeri politička nestabilnost utiče na rad i podršku u radu tužilačke organizacije?

Neminovno je da funkcionalnost zakonodavne i izvršne vlasti direktno utiče na unapređenje normativnog okvira i uslove rada tužilačke organizacije koji omogućavaju da se na kvalitetan način borimo protiv najtežih oblika kriminala, da imamo kapacitete i mehanizme za borbu sa savremenim vidovima kriminala i procesuiranje krivičnih djela.

Ako imamo na umu da Tužilaštvo, uz sudstvo, predstavlja temelj za uspostavljanje i jačanje vladavine prava, što podrazumijeva i primjenu evropskih standarda, u tom pravcu su više nego opravdana naša očekivanja da se zakonodavna i izvršna vlast odgovorno odnose i obezbijede uslove za nesmetano funkcionisanje pravosuđa u Crnoj Gori, ali i punu funkcionalnost svih državnih institucija sa kojima Državno tužilaštvo sarađuje.

Da li su ponovo otvoreni neki predmeti ratnih zločina, koji su zbog sudskih odluka ranije pravosnažno okončani oslobađajućim presudama? Imate li nove dokaze iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove ili države regiona za Deportacije, Morinj, Bukovicu, Kaluđerski laz? Jeste li analizirali kako su radili ranije postupajući tužioci u predmetima ratnih zločina?

Kao što je javnost ranije upoznata Vrhovno državno tužilaštvo je 24. juna 2024.godine usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 i prateći Akcioni plan za 2024-2025. godinu. Jedna od aktivnosti predviđenih Akcionim planom jeste izrada Plana postupanja u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine. U skladu sa tim Specijalno državno tužilaštvo je donijelo rješenje o formiranju radne grupe, sa zadatkom da, uzimajući u obzir složenost, obimnost i dostupnost predmeta, izradi navedeni plan postupanja. Održan je i sastanak radne grupe, na kojem je, između ostalog, konstatovano da će se Plan postupanja u vezi sa događajima koji su obuhvaćeni već okončanim postupcima za ratne zločine, odnositi na predmete “Morinj”, “Deportacija”, “Bukovica” i “Kaluđerski laz”, te da će se dodijeliti tužiocima u skladu sa godišnjim rasporedom poslova i metodom slučajne dodjele predmeta, a radi detaljne analize. U svim ovim predmetima će se obrazovati specijalni istražni timovi. Prilikom analize izvršiće se i uvid u bazu podataka Međunarodnog rezidualnog mehanizma kako bi se utvrdilo da li eventualno postoje novi dokazi u ovim predmetima.

Nakon što se izvrši analiza navedenih predmeta kroz primjenu plana postupanja, imaćemo i bolji uvid u postupanje ranijih tužilaca u tim predmetima.

Nekoliko puta ste javno iznosili stav da pribavljeni dokazi sa SKY ECC komunikacije pravno valjan dokaz. Možete li pojasniti na osnovu čega temeljite stav da je SKY ECC komunikacija, kao zakonito pribavljen dokaz od strane francuskih vlasti, dostavljen putem međunarodne pravne pomoći - zakonit dokaz?

Način pribavljanja SKY ECC komunikacije kao dokaza je odlukama upravo najviših francuskih sudova označena kao zakonit dokaz, ali i odlukama mnogih sudova širom Evrope. Takođe, odlukama međunarodnih sudova utvrđeno da istim nisu povrijeđena ljudska prava, što je Državnom tužilaštvu ostavilo obavezu da primjenom nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih ugovora kroz postupak međunarodne pravne pomoći takve dokaze učini zakonitim i u crnogorskom pravnom sistemu.

Milorad Marković
foto: Luka Zeković

O vetingu bez političkog uticaja...

Kako komentarišete veliki broj usvojenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti, a u kojima je potvrđeno da su nižestepeni sudovi donosili odluke u korist okrivljenih? Da li i dalje smatrate da je veting u pravosuđu, zbog svojih rizika, teško izvodljiv?

Smatram da su zahtjevi za zaštitu zakonitosti, koje Vrhovno državno tužilaštvo podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim odlukama, veoma značajni kako zbog unapređenja i osavremenjavanja sudske i tužilačke prakse, tako i sa aspekta zaštite ljudskih prava.

Kada je riječ o vetingu i dalje smatram da se ovom pitanju mora pristupiti odgovorno i bez političkog uticaja uz jasno definisanje okvira i procedura.

Ponoviću i da je sa aspekta državnotužilačke organizacije veting već u značajnoj mjeri započet kroz postupke koji su pokrenuti protiv visokih funkcionera u pravosuđu i policiji.

Dodatno, državno tužilaštvo će u okviru planiranih izmjena i dopuna Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, inicirati i dopune zakonskog teksta u dijelu propisivanja obaveznih bezbjednosnih provjera za zaposlene u SDT-u.

Saradnja SDT-a i SPO na visokom profesionalnom nivou

Kakva je saradnja tužilačke organizacije i Uprave policije i jeste li zadovoljni kako funkcioniše rad na relaciji SDT i SPO?

Sa Upravom policije imamo poboljšanu saradnju na svim nivoima. Kada je riječ o saradnji SDT-a i SPO-a ona se odvija na izuzetno visokom profesionalnom nivou i produbljuje jačanjem kapaciteta. Uvjeren sam da će preseljenje u staru zgradu Vlade doprinijeti da se saradnja podigne na maksimalan nivo.

Tužilaštvo u aferi Do Kvon uticalo na pravilnu primjenu zakona

Godinu za nama obilježila je i afera Do Kvon, koji je izručen SAD-u. Jesu li donijete odluke SDT-a u dva izviđaja i kako komentarišete ocjene da ste sa dva podignuta zahtjeva za zaštitu zakonitosti direktno uticali na ishod u toj aferi?

Postupak u oba predmeta je u toku, pred Specijalnim državnim tužilaštvom. U konkretnom slučaju zahtjevima za zaštitu zakonitosti Državno tužilaštvo je isključivo uticalo na pravilnu primjenu zakona. Dakle, postupanje Državnog tužilaštva, nije se razlikovalo u odnosu na bilo koji drugi predmet u kojem je podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti

Bonus video: