Ustavni sud nije odgovorio ni na drugu urgenciju za ocjenu ustavnosti pravnih akata na temelju kojih već nekoliko godina navodno traje ubrzana devastacija morske obale u Krašićima, kod Tivta.
Urgenciju je, u ime vlasnika kuća za odmor, prije desetak dana podnio advokat Novica Knežević iz Beograda.
“Zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka Vlade Crne Gore o izradi, odnosno o donošenju Državne studije lokacije Sektor 29 - Krašići, Ustavnom sudu predat je 18. avgusta i u međuvremenu smo predsjednici suda Desanki Lopičić, podnijeli dva pisana podneska - urgencije za postupanje. Nikakve reakcije suda međutim nema, a u međuvremenu se nesmanjenom žestinom nastavlja gradnja na obali mora u Krašićima i zatvaranje slobodnog pristupa obali za veliki dio javnosti“, kazao je „Vijestima“ Knežević.
On je istakao da je Lopičićevoj poslao niz fotografija sa terena koje, kako tvrdi, pokazuju ubrzani napredak radova na obali.
Grupa vlasnika kuća za odmor predala je 18. avgusta zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti DSL Sektor 29 Krašići, koju je Vlada usvojila 2009.
Taj planski dokument koji je po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma radila firma CAU iz Podgorice, dozvolio je gradnju na do tada neuređenoj i svima pristupačnoj prirodnoj kamenitoj obali mora u Krašićima, ispod trase lokalnog puta za Petroviće i Rose.
To je prouzrokovalo gradnju niza velikih objekata sa maltene temeljima u moru, nasipanje mora, devastaciju prirodne obale i njenu uzurpaciju, jer vlasnici kuća podignutih na uskom dijelu obale ispod puta više ne dopuštaju da se na “njihovim“ plažama ispod kuća, bilo ko drugi kupa osim njih i njihovih gostiju.
Među graditeljima koji su proteklih godina stekli vile na „pjeni od mora“ u Krašićima je i bivši ministar finansija i aktuelni guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić (DPS), kao i nekoliko kontroverznih biznismena iz Crne Gore, Srbije i Rusije.
Vikendaši su od Ustavnog suda tražili da do donošenja konačne odluke po zahtjevu za ocjenu ustavnosti, donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL Krašići, odnosno moratorijumu na dalje izdavanje građevinskih dozvola.
Tom privremenom mjerom bi se, po mišljenju podnosilaca zahtjeva, “zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali, što im garantuje Ustav Crne Gore“.
I taj zahtjev, međutim, naišao je na zid ćutanja kod najviše pravne instance u državi, iako su podnosioci tužbe u njoj i u dvije kasnije pisane urgencije, ponovili da se daljom primjenom DSL, u Krašićima nanosi “nenadoknadiva šteta”.
Šetališta će spriječiti devastaciju
Dok rastu tenzije između privilegovanih “vlasnika obale” u Krašićima, gradska uprava Tivta je na apele da se spriječi devastacija i privatizacija obale, reagovala najavom da će dogodine početi da gradi prvi segment planirane “lungo mare” šetališne staze u Krašićima.
Time će se, po mišljenju opštinara, zaustaviti trend prisvajanja obale od strane pojedinaca i svima omogućiti nesmetan pristup moru.
“Završen je tender za izbor projektanta prve faze 'lungo mare' staze u Krašićima, dužine 400 metara, i za izradu tog projekta je obezbijeđen novac”, kazao je direktor opštinske Direkcije za investicije Peđa Obradović.
On je naveo da će izgradnja početi tokom naredne godine.
Nevolja je, međutim, što će se sa stazom krenuti od samog kraja Krašića, na potezu od Petrovića prema istoku, a gdje za sada nije izražen problem gradnje stambenih objekata na obali.
U tom dijelu naselja je takođe nesporno da je obalni pojas u državnoj, a ne u svojini privatnika koji su volšebno kupili nekadašnju prirodnu kamenitu obalu i uknjižili se u katastru prije nego što su je pretvorili u građevinske placeve.
Bonus video:
