Podgoričke šume, prema riječima Ranka Kankaraša iz Ministarstva poljoprivrede, trpe velike pritiske zbog građevinske industrije, odnosno širenja grada, ali i zbog klimatskih promjena.
„Urbane šume su izuzetno važne i njima Glavni grad mora posvetiti pažnju“, istakao je Kankaraš na okruglom stolu „Klimatske promjene - šume, biodiverzitet“.
Dok porast temperature sa jedne strane pozitivno utiče na razvoj šuma, negativni efekti se posebno ogledaju u povećanom riziku od šumskih požara.
„Najveći broj požara u istoriji Crne Gore zabilježen je 2012. godine“, naveo je Kankaraš, dodajući da visoke temperature pogoduju razvoju štetočina, a smanjene padavine mogu se negativno odraziti na „zdravlje“ šuma.
Prema analizama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prosječna temperatura u Podgorici je u odnosu na 1961. godinu, u deceniji od 2001. do 2010. porasla za jedan stepen.
„Značajnije promjene u temperaturi desile su se u periodu od devedesetih godina... Maksimalne temperature su više, kao i minimalne, što znači da klima postaje toplija“, kazala je Mirjana Ivanov iz Zavoda.
Kada su u pitanju ukupne količine padavina na području glavnog grada, prema analizama Zavoda, nema značajnijih promjena. Primjetno je da se intenzitet padavina promijenio, sada za par dana padne toliko kiše koliko nekada za mjesec.
Zavod je radio i projekcije za period od 2001. do 2030. godine, koje ukazuju da će, u odnosu na prosjek, temperatura biti u porastu, naročito u ljetnjim mjesecima, trajanje toplotnih talasa, kao i sušni period će biti duži, količine padavina će biti u padu, dok će se brzina vjetra smanjiti za 5 odsto.
Skupština grada je u maju jednoglasno usvojila Strategiju adaptacije na klimatske promjene koja definiše 27 mjera i obuhvata međunarodne obaveze Crne Gore
Bonus video:
