Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, podnio je Ministarstvu prosvjetu Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, kojom se predviđa da se umjesto sadašnjeg zakonskog rješenja koje predviđa angažovanje asistenata kao mogućnosti, Zakonom to propiše kao obaveza, kako bi svako dijete kojem je ovaj vid podrške potreban, dobilo asistenta.
Zaštitnik predlože i brisanje odredbe Zakona koja predviđa da asistent po pravilu, obavlja tehničku pomoć kao volonterski rad.
Zaštitniku je naveo da mu se obratilo više roditelja djece kojima je dodijeljena podrška u vidu asistenta u nastavi, kao i organizacija koje se bave zaštitom prava djece sa smetnjama u razvoju, ističući problem angažovanja asistenta u nastavi u školskoj 2016/2017 godini.
Povodom ovih obraćanja, Zaštitnik je od relevantnih institucija koje su zadužene za realizaciju aktivnosti koje se odnose na angažovanje asistenata tražio izjašnjenja i dobio uvjeravanja da će problem biti riješen i djeca dobiti asistenta.
"Međutim i pored ovih uvjeravanja, stanje nije promijenjeno pa Zaštitnik konstatuje da je problem dalje prisutan i da još uvijek ne postoji adekvatno i održivo rješenje kojim bi se obezbijedio pristup obrazovanju i obrazovnim postignućima djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Ovakva situacija dovodi do neizvjesnosti djece kojima je neophodna pomoć i podrška asistenta u nastavi, a takođe i pravne nesigurnosti samih asistenata", ukazano je u inicijativi.
Zaštitnik je podsjetio da je ustavnim određenjima, međunarodnim dokumentima i domaćim propisima, pravo na obrazovanje garantovano svoj djeci. Utvrđene su obaveze države kako bi svako dijete imalo jednak pristup obrazovanju, u skladu sa njegovim obrazovnim potrebama i psiho-fizičkim mogućnostima.
"Nesporno je da Ministarstvo prosvjete, u cilju unaprjeđenja inkluzivnog obrazovanja, koji je jedan od prioriteta reforme obrazovanja, preduzima mjere i aktivnosti usmjerene na uključivanju sve djece u redovne škole i razrede kako bi se odgovorilo na sve njihove individualne potrebe”, dodaje se u inicijativi.
U Strategiji inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori 2014-2018, navodi se da je (u prethodnih deset godina) broj djece sa posebnim obrazovnim potrebama, uključenih u osnovne škole znatno povećan, a primjećuje se i blagi porast broja djece uključene u predškolske ustanove. U Strategiji je kao jedna od slabosti navedeno, da podrška učeniku u vidu asistencije u nastavi nije u potpunosti definisana i standardizovana, da je potrebna aktivnija uloga škola u organizaciji i praćenju izvođenja ove podrške i održiv model finansiranja.
Zaštitnik smatra da je Ministarstvo prosvjete dužno da obezbijedi uslove i preduzme sve neophodne mjere u ostvarivanju prava učenika na obrazovanje među kojima je i pravo na dodatnu podršku u obrazovanju i vaspitanju.
"Imajući u vidu da angažovanje asistenta u nastavi u obrazovno-vaspitnom radu predstavlja vid dodatne podrške djeci iz osjetljivih društvenih grupa (djeci sa teškoćama u razvoju), smatramo da je obaveza Ministarstva prosvete da preduzme mjere, da se toj djeci, bez diskriminacije, obezbijedi dodatna podrška, onda kada nadležna komisija procijeni potrebu za pružanjem ove vrste pomoći i podrške”, kaže se u inicijativi.
Ocjenjuju da angažovanje asistenata treba da bude uređeno i osmišljeno na način da je održivo i da taj vid podrške djeci ne bude uslovljavan bilo kakvim dešavanjima u društvu.
Ističu da pošto se vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama finansira iz Budžeta Crne Gore da se i ovaj vid neophodne podrške finansira takođe iz Budžeta.
Zaštitnik očekuje da će Inicijativa biti prihvaćena, kako bi se ova problematika konačno riješila.
Bonus video:
