Ministarstvo održivog razvoja i turizma od avgusta, od kada se primjenjuje novi Zakon o životnoj sredini, nije dobilo nijedan zahtjev od opština kojima je sada omogućeno da propišu naknade za zagađivanje na svojoj teritoriji i taj novac iskoriste za poboljšanje života svojih građana.
Zakonom je predviđeno da država i jedinica lokalne samouprave, obezbjeđuju finansijska sredstva za zaštitu i unapređenje životne sredine.
"Jedinica lokalne samouprave može propisati naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u skladu sa svojim potrebama i specifičnostima. Kriterijume, vrstu i visinu naknade, način plaćanja, obveznike, kao i olakšice za određene kategorije obveznika plaćanja, propisuje jedinica lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost Vlade. Prikupljena sredstva po osnovu naknada moraju se namjenski koristiti za zaštitu i unapređenje životne sredine na teritoriji jedinice lokalne samouprave".
To, praktično znači da bi, na primjer, opštinska vlast u Pljevljima mogla da prihoduje značajna sredstva od brojnih zagađivača u tom gradu, poput Rudnika uglja ili Termoelektrane. Međutim, kako je "Vijestima" kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, tu mogućnost do sada nije iskoristila nijedna opštia.
"Mi smo u Zakonu dali potpunu mogućnost jedinicama lokalne samouprave da propišu nove naknade za zagađivanje životne sredine na njihovoj teritoriji. Te naknade one mogu, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, da naplaćuju u zavisnosti od njihovih potreba, odnosno vrste zagađenja ili degradacije životne sredine", kazala je Vojinovićeva.
Cilj je, kako je navela, bio da Ministarstvo ne propisuje uniformno naknadu po osnovu zagađenja za sve opštine.
"Sigurno da nisu isti problemi u Pljevljima ili Kotoru ili Podgorici. Budva, na primjer, nema nikakav problem sa zagađenjem vazduha. Zakon se primjenjuje od avgusta, ali još nismo imali nijednu inicijativu. Možda lokalne samouprave rade, pripremaju akte i nadamo se da će reagovati. Neku prvu inicijativu, logično je, očekujemo iz Pljevalja", kazala je Vojinovićeva.
Ona je pojasnila da bi se taj novac bi se slivao u lokalni budžet, a da je za taj proces dobijena saglasnost od Ministarstva finansija.
"To nije dodatna biznis barijera ili opterećenje, već se shvatilo da ako neko zagađuje životnu sredinu, za to mora i da plati", kazala je Vojinovićeva.
Godinama unazad najavljivan, Eko fond bi, prema njenim riječima, trebalo da se uspotavi najkasnije 2018, ali će Ministarstvo pokušati da ga osnuje tokom sljedeće godine.
"Prvo moramo da uradimo studiju izvodljivostii. To će biti samostalno pravno lice sa svojim računom i u potpunosti će funkcionisati po principu zagađivač plaća, a novac od prikupljenih naknada biće finansirani projekti za zaštitu životne sredine i na državnom i na lokalnom nivou", kazala je Vojinovićeva.
Bonus video:
