Prevod Generalne preporuke o suzbijanju govora mržnje, koju je donijela Evropska Komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), predstavljen je danas na seminaru koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Kvir Montenegro.
Projekat, u okviru kojeg je organizovan seminar “Procesuiranje, materijalnopravni okvir i preveniranje govora mržnje”, implementira NVO Kvir Montenegro u partnerstvu sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Član ECRI i zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, rekao je da je Komisija dala 16 generalnih preporuka opšte javne politike, od kojih se 15. odnosi na govor mržnje.
„Preporuka ima tri ključna fokusa. Činjenica je da se veliki broj slučajeva govora mržnje dešava kroz društvene mreže. Ratifikovali smo Konvenciju o sajber kriminalu i ne postoji nijedan razlog da ne primjenimo taj akt“, kazao je Bjeković u PR Centru.
Drugi važan razlog, kako je pojasnio, zbog čega je ova preporuka donijeta je činjenica da je usvojen dodatni protokol uz Konveniciju o sajber kriminalu, koji se tiče kriminalizacije akata koji su rasne i ksenofobne prirode, a koji su počinjeni kroz kompjuterske sisteme.
„Borba protiv diskriminacije po osnovu sekusalne orjentacije nije bila dugo vremena u fokusu pažnje ECRI-ja, tek je počela to da bude od četvrtog ciklusa. Međutim, može se smatrati da sve ono što se odnosi na sve druge oblike diskriminacije, primjenjivaće se i u odnosu na govor mržnje prema osobama različite seksualne orjentacije“, naveo je Bjeković.
Prema njegovim riječima, govor mržnje je samo jedna od manifestacija koja uvodi mnogo teže oblike kriminogenog ponašanja, kada je, kako je naveo, u pitanju odnos prema bilo kojoj ranjivoj grupi, uključujući LGBT osobe.
„U nekoliko smo navrata, posebno poslije događaja u diskoteci u Budvi, kada su fizički napadnute dvije osoba za koje se pretpostavlja da su pripadnici LGBT zajednice, jasno govorili da taj događaj može da uvede u negativan odnos kada je trebalo da se održi Povorka ponosa. I desilo se zaista tako“, podsjetio je Bjeković.
Lančana reakcija koja je uslijedila, kako je naveo, jasno je govorila da jednom propuštena prilika da se sankcioniše zločin iz mržnje, vodi ka tome da nekažnjivost postaje navika.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, podsjetio je da zabrana govora mržnje u crnogorskom pravnom sistemu ima za posljedicu ograničavanje prava na slobodu izražavanja.
„Za razumijevanje i definisanje uslova pod kojima se može ograničiti sloboda izražavanja presudni značaj ima jurisprudencija Evropskog suda za ljudska prava koji je na temelju Evropske konvenicje o ljudskim pravima razvio pravni standard – neophodnosti ograničenja u demokratskom društvu“, pojasnio je Baković.
U praksi Evropskog suda za ljudska prava, kako je naveo, sloboda izražavnaj uživa posebnu zaštitu.
„Sloboda izražavanja ne važi samo za „informacije“ i „ideje“ koje se povoljno primau ili koje ne vrijeđaju ili na koje se gleda sa ravnodušnošću, već i za one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju državu ili dio stanovništva, jer su zahtjevi pluralizma, tolerancije i širine duha bez kojih nema „demokratskog društva““, istakao je Baković.
On je rekao da je, analizirajući jurispridenciju Evropskog suda za ljudska prava u pogledu razumijevanja govora mržnje, evidentno da je praksa Suda evaluirala i da se kreće u pravcu širenja njegovog pojma, odnosno sužavanja slobode izražavanja, ukoliko se njime, kako je naveo, podstiče na mržnju ili nasilje ili se stvara atmosfera straha na diskriminatornoj osnovi.
Predsjednik Upravnog odbora organizacije Kvir Montenegro, Danijel Kalezić, podsjetio je da je ta organizacija početkom godine prijavila slučaj instituciji Ombudsmana u odnosu na govor mržnje prema LGBTIQ osobama, koji je došao od sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
„Mišljenje Zaštitnika ljudskih prava bilo je da je on koristio govor mržnje prema LGBT osobama, međutim o tome na koji način se shvata i procesuira govor mržnje i koliko posla još imamo, dovoljno govori u prilog činjenica da Tužilaštvo ovo nije kvalifikovalo tako“, rekao je Kalezić.
Savjetnica u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Milena Krsmanović, pojasnila je da svako fizičko ili pravno lice, odnosno grupa lica u svojstvu žrtve diskriminacije, ali i organizacije i pojedinci koji se bave zaštitom ljudskih prava uz saglasnost diskriminisanog lica ili grupe lica, mogu da podnesu pritužbu za pokretanje postupka.
Prizužba, kako je dodala, može biti podnijeta i na inicijativu Zaštitnika.
„Cilj postupka je uklanjanje stanja diskriminacije i štetnih posljedica koje je diskriminacija izazvala, kao i sprečavanje ponavljanja, odnosno daljeg vršenja diskriminacije“, navela je Krsmanović.
Bonus video:
