Antifašizam, kao otpor prema svemu što je nehumano i suprotno vrijednostima i moralu savremenog ljudskog društva, mora biti temelj građanske Crne Gore, poručeno je na svečanosti koja je danas održana u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG).
Otkrivanjem biste Veljku Vlahoviću, po kome je UCG nosio ime od 1975. do 1992. godine, obilježen je Međunarodni dan studenata, a na svečanosti je promovisana „Crnogorska staza“ u kampusu Univerziteta i otvorena izložba "Crnogorsko NE fašizmu" autorke Jadranke Selhanović.
Rektorka UCG, Radmila Vojvodić, kazala je da otkrivanjem biste, koja je odlivak autorskog rada akademskog vajara Ota Loga, i idejom Crnogorske staze, na kojoj bi u kampusu Unverziteta našle mjesto istaknute ličnosti crnogorske istorije, nauke i umjetnosti, pokreću odgovorno promišljanje sadašnjih i budućih generacija.
“Uloga kulturne memorije, baš kao i individualnih i intimnih znanja, ključna je za razumijevanje svijeta u kome živimo, nezamjenjiva za uspostavljanje odnosa prema istorijskim procesima. Ogleda se u našoj sposobnosti da se suočimo sa ključnim istorijskim procesima, vrijednostima prethodnih epoha i ličnostima", naglasila je Vojvodić.
To je, kako je navela, presudno za mlade generacije koje stasavaju, za njihovo razmišljanje o kategorijama univerzalnih vrijednosti kao što su modernost, sloboda, autonomija, crnogorski kulturni identitet, istorijsko nasljeđe i antifašizam.
Vojvodić je kazala da je, posmatrano u istorijskom kontinuitetu, antifašizam bio nova ideologija, ali su vrijednosti koje je zagovarao u Crnoj Gori odavno bile poznate.
Prema njenim riječima, crnogorski 13. jul je najveći moralni iskorak Crne Gore 20. vijeka, i najznačajniji udio Crne Gore u evropskoj istoriji tog vijeka.
Vojvodić je rekla da je Vlahović bio obrazovani i strasni antifašista, student beogradskog i praškog univerziteta i Sorbone i diplomac moskovskog univerziteta.
Kako je kazala, bio je odvažni ljevičar koji je Crnu Goru jasno raspoznavao noseći je, kako je pisao, kao dar i prokletstvo, u vrijeme kad je ona bila obespravljena državno i nacionalno, kad je bila “tera inkognita na evropskoj mapiu, na kojoj danas ponovo blista i napreduje kao mala, miroljubiva i evropski snažno opredijeljena država”.
“Antifašizam, kao otpor prema svemu što je nehumano i suprotno vrijednostima i moralu savremenog ljudskog društva, danas mora biti temelj građanske Crne Gore”, naglasila je Vojvodić.
Prorektor UCG, Živko Andrijašević, kazao je da nikada toliki broj značajnih ličnosti nije ušlo u istoriju Crne Gore kao u 20. vijeku.
“Mi sada možemo ideološki suditi o njima i njihovoj političkoj ideji, ali iskorak koji je ta generacija napravila teško da možemo sporiti”, rekao je Andrijašević.
To je, kako je naveo, ujedno i prva crnogorska generacija čije značenje daleko prevazilazi granice Crne Gore, u mnogim slučajevima i granice Balkana.
“Oni su istorijske ličnosti, ne samo na crnogorskom nivou, i predvodnici pokreta koji nije samo crnogorski, i ne tiče se samo Crne Gore”, kazao je Andrijašević.
On je rekao da je odluka da UCG dobije ime Veljka Vlahovića bila logična u vremenu kad je donesena, i da je proisticala iz karaktera njegove intelektualne i političke ličnosti, a ne iz potrebe da se time učvršćuje ideološko idolopoklonstvo ili da se nameće ideološki okvir jednoj visokoškolskoj instituciji.
“Kasnije je naše vrijeme nametnulo neka druga mjerila, ali ne i bitno drugačije vrjednovanje i uvažavanje ličnosti i djela Veljka Vlahovića”, dodao je Andrijašević.
Prema njegovim riječima, savremena Crna Gora uvažava ideju antifašizma i nacionalne ravnopravnosti.
“Ove ideje i danas iznova pobjeđuju u Crnoj Gori. U takvoj Crnoj Gori trajno je mjesto Veljka Vlahovića i pokreta kojem je pripadao”, zaključio je Andrijašević.
Bonus video:
