Siromaštvo je u Crnoj Gori jako izraženo i mnogi građani žive ispod životnog minimuma, upozorili su iz nevladine organizacije Banka hrane povodom 17. oktobra Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
Kako bi se upozorilo na problem siromaštva i bijede, i potrebe za njihovim iskorjenjivanjem, od 1987. godine obilježava se sjećanje na 17. oktobar kada je otkriven spomenik u Parizu posvećen borbi protiv te pojave.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine službeno je proglasila 17. oktobar kao Svjetski dan borbe protiv siromaštva.
Iz Banke hrane podsjećaju da se siromaštvo definiše kao nedostatak osnovnih uslova za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma.
"Prema procjenama koje je radio Monstat za 2013. godinu što su poslednji zvanični podaci koje imamo, 54 hiljada građana živi u apsolutnom siromaštvu. Na granici siromaštva se nalazi skoro polovina stanovnika Crne Gore", kaže se u saopštenju Banke hrane.
U Banci hrane država još nema strategiju za pomoć siromašnima niti viziju kako pomoći najugroženijima.
Iz Banke hrane upozoravaju da je siromaštvo u Crnoj Gori jako izraženo i da mnogi građani žive ispod životnog minimuma. "Nezaposleno je skoro pola radno sposobnog stanovništva, veliki broj onih koji rade primaju platu daleko ispod prosječne", kazali su iz Banke hrane.
Oni su rekli da se ne zna koliko zaposlenih prima prosječnu platu.
"Najveći broj zaposlenih radi u trgovini, na građevinama i ugostiteljstvu gdje su plate jako niske. Prosječno u crnogorskoj porodici je jedan zaposleni", navode iz Banke hrane.
Prema njihovim riječima, broj siromašnih i onih kojima je neki vid socijalne pomoći potreban svakodnevno povećava.
"Pitanje siromaštva u Crnoj Gori je skoro uvijek i pitanje socijalne isključenosti, marginalizacije i zapostavljanja određenih grupa unutar društva", smatraju u Banci hrane.
Podsjećaju da je apsolutna linija siromaštva u Crnoj Gori 2013. godine bila 186 eura kako je izračunao Monstat, a što znači da oko devet odsto stanovništva toliko novca ima mjesečno na raspolaganju da preživi.
Kako su rekli iako istraživanja pokazuju da se taj negativan trend nastavlja i raste, Monstat od 2013. ne objavljuje podatke o liniji siromaštva.
"Poražavajuće podatke primijetio je prošle godine Međunarodni monetarni fond, koji je saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana posljednjih sedam godina povećalo, a Crna Gora je uz Albaniju, navedeno je, vidjela najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize", naveli su iz Banke hrane.
Oni su rekli da su najugroženiji nezaposleni, Romi, raseljeni i dio penzionera sa najnižom penzijom od oko 100 eura, a to je oko 4,5 hiljada korisnika.
"Siromaštvo djece u Crnoj Gori je posledica nezaposlenosti roditelja i može se riješiti samo stvaranjem povoljnih uslova za zapošljavanje i preduzetništvo", kaže se u saopštenju.
Iz Banke hrana ističu da su najviše pogođena najmlađa djeca jer siromaštvo utiče na razvoj njihovog tijela i uma",
"Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima, stvaranje uvslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih,pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje dohotka stanovništva", poručili su iz Banke hrane.
Bonus video:
