U Crnoj Gori je potrebno srušiti sve barijere koje otežavaju socijani, ekonomski i politički život osobama sa invaliditetom (OSI), poručio je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav.
On je na konferenciji "Pravo na pristup pravdi osoba sa invaliditetom – od pravnih garancija do jednakosti u praksi", koju je organizovalo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, kazao je da razlika između zakona i njihovih primjena u praksi treba da se smanjuje, kako Crna Gora bude napredovala na putu evropskih integracija.
"Jednom kada Crna Gora uspije da uspješno smanji ovaj jaz, svaka osoba u Crnoj Gori će se osjećati bolje i samouvjerenije i imaće osjećaj da može na boji način da ispunjava svoja prava. Ovo je cilj kojem cijelo društvo treba da teži da ostvari", rekao je Orav u PR Centru.
On je pozvao sve građane Crne Gore, koji nemaju invaliditet, da za jedan trenutak zastanu i razmisle kako bi se osjećali u slučaju da ne bi mogli da uđu u autobus bez nečije pomoći.
"Kako biste se osjećali ako ne biste mogli da učite na Univerzitetu zbog toga što ne možete da uđete u učionice? Zamislite da ne možete da uđete u bolnicu kada morate da posjetite doktora. Oni koji nemaju invaliditet, teško mogu da zamisle ove situacije, koje su nažalost svakodnevnica ljudi sa invaliditetom“, kazao je Orav.
Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, kazala je da, uprkos međunarodnim propisima i principima ljudskih prava koji se odnose na ljudsko dostojanstvo, jednakost i nediskriminaciju, poštovanje različitosti, samostalnost, učestvovanje i pristupačnost, OSI u Crnoj Gori nijesu jednake pred zakonom.
"Tako se u mnogim oblastima srijećemo sa diskriminacijom kako u propisima, tako i u praksi koja se odnosi na vrstu, procenat invaliditeta i godine starosti“, navela je Vujačić.
Ona je rekla da, nasuprot garanciji iz Ustava da se jemči posebna zaštita OSI, ni pravo na život nije garantovano, na način što je, kako je objasnila, abortus samo u ovom slučaju i u slučaju ugroženosti života majke dozvoljen sve do 32 sedmice trudnoće, zbog pretpostavke da osoba koja će se roditi s invaliditetom neće imati zadovoljavajući kvalitet života, koji u ovom slučaju procjenjuju medicinski stručnjaci.
"S druge strane, posebno zabrinjava institut poslovne sposobnosti zbog koje osobe s intelektualnim oštećenjima ili mentalnim oboljenjima gube pravni subjektivitet. Ovo znači da ove osobe nemaju garantovano pravo na zapošljavanje, samostalan život uz podršku, nemaju pravo glasa, kao jedno od osnovnih prava demokratskog društva, zasnivanja braka i porodice, niti pristupa pravdi“, ukazala je Vujačić.
Ona je podsjetila da je UMHCG, prije tri godine podnijelo, inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti norme 26 Zakona o izboru odbornika i poslanika koja se odnosi na pristupačnost biračkih mjesta, a o kojoj se, kako je navela, sud još uvijek nije izjasnio iako su parlamentarni izbori u nedjelju.
Vujačić je rekla da podaci kojim raspolaže UMHCG ukazuju na to da se OSI više obraćaju nevladinim organizacijama nego sudovima.
"UMHCG se, u okviru besplatnog pravnog savjetovališta od početka godine obratilo 96 osoba s invaliditetom koje nisu naši članovi, niti korisnici usluga. Pokrenuli smo 16 prvostepenih ili drugostepenih upravnih postupaka, i više inicijativa za zaštitu ili ostvarivanje prava pred nadležnim institucijama“, navela je Vujačić.
Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, ocijenila je da je izgradnja lifta u zgradi Vrhovnog, Višeg i Apelacionog suda u maju ove godine korak naprijed u ostvarivanju pristupa pravdi OSI.
"Međutim, pravo na pristup pravdi ne svodi se na puki fizički pristup zgradama u kojima su smješteni pravosudni organi. Napredak koji je ostvaren u pogledu pristupa pravdi ovih lica ohrabruje, ali mnogo posla je još pred nama“, istakla je Medenica.
Ona smatra da pravosudnog sistema mora biti usmjerena na edukaciju, kako bi bio obezbijeđen nesmetan pristup pravdi OSI.
"Od subjekata u pravosudnom sistemu ne očekuje se samo dobro poznavanje relevantnih zakona i drugih propisa, već i mogućnost da ostvaruju efikasnu interakciju sa profesionalnog nivoa sa OSI“, rekla je Medenica.
U tom smislu, kako je pojasnila, adekvatne obuke mogu biti efektnije u naprijeđenju pristupa pravdi, „nego propisi koji ne mogu predviđati sve moguće situacije i probleme na koja OSI nailaze pred pravosudnim organima“.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, kazao je taj resor, poštujući zahtjeve OSI da se njihova prava nađu prvi put u korpusu zaštite osnovnih ljudskih prava, prošle godine usvojio novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, koji je, kako je naveo, potpuno usklađen sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima OSI.
"Važno je istaći da Zakon sadrži kvalitetnija rješenja na način što prepoznaje nove oblike diskriminacije. Takođe je značajno uvođenje kaznenih odredbi. Novina u Zakonu je to da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nadležno za sprovođnje niza aktivnosti i koordinaciju aktivnosti koje imaju za cilj zaštittu OSI od diskriminacije i promociju jednakosti tih osoba sa drugim osobama“, rekao je Numanović.
Konferencija je organizovana u okviru projekta "Od pravnih garancija do jednakosti u praksi", koji finansira Evropska komisija kroz projekat "Triple A for citizens", a čiji je cilj poboljšanje ostvarivanja prava osoba s invaliditetom na jednak pristup pravdi
Bonus video:
