Najjeftiniji vid grijanja u Crnoj Gori i dalje je ogrijevno drvo, pokazala je uporedna analiza različitih energenata na crnogorskom tržištu i godišnjih troškova za grijanje, koju je uradila direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Dragica Sekulić.
Prema njenim riječima, teško je sa preciznošću reći koji je način grijanja najjeftiniji u Crnoj Gori, s obzirom na to da to zavisi od brojnih faktora, kao što su: geografski region u kojem se objekat nalazi, potreba za grijanjem određenog objekta, način njegovog korišćenja, komfor koji korisnik želi da ostvari, kao i dostupnost određenih vrsta energenata.
Sekulić je Pobjedi kazala da prosječno domaćinstvo u Crnoj Gori ima potrebu za energijom za grijanje koja odgovara količini 11 prostornih metara ogrijevnog drveta, što znači da bi to domaćinstvo pri istim uslovima potrošilo pet tona uglja ili tri tone peleta ili 12,96 hiljada kilovat sati (kWh) električne energije pomoću termoakumulacione peći, odnosno grijalica.
„Ako ovo iskažemo novčano, uzimajući u obzir specifične cijene pojedinih energenata, najjeftiniji vidovi grijanja su i dalje ogrijevno drvo i ugalj. Nakon toga slijede klima uređaji i moderni sistemi na pelet, a najskuplje grijanje je električna energija“, saopštila je Sekulić.
Analiza pokazuje da godišnji troškovi za ogrijevno drvo iznose 330 EUR, ugalj 450 EUR, za grijanje na klima uređaje 520 EUR, drvni pelet 540 EUR, dok bi troškovi grijanja na električnu energiju, pomoću termoakumulacione peći, odnosno grijalice dostizali čak 1,3 hiljade EUR.
Ona je navela da bi dodatno trebalo uzeti u obzir da cijene pojedinih energenata u različitim djelovima Crne Gore nijesu jednake.
„Cijene uglja i ogrijevnog drveta su značajno veće u južnom nego u sjevernom dijelu. Takođe, pri izboru načina grijanja, osim cijene treba uzeti u obzir komfor pri korišćenju određenih energenata. Tako da je grijanje na drvo ili ugalj daleko više zahtjevnije u pogledu pripreme energenta, rukovanja sistemom i održavanja u odnosu na grijanje na pelet i električnu energiju“, objasnila je Sekulić.
Ona je navela da racionalnim korišćenjem električne energije domaćinstva u Crnoj Gori mogu u velikoj mjeri da doprinesu smanjivanju potrošnje energije.
„Ukoliko bi se veća pažnja posvetila načinu korišćenja električne energije unutar domaćinstava, kao i primjenom jednostavnih mjera u samom domaćinstvu, kao što su korišćenje štednih sijalica i kupovina energetski efikasnih uređaja, moguće je ostvariti značajne uštede na mjesečnom računu za energiju“, rekla je Sekulić.
Ona je, u slučaju da vlasnik domaćinstva želi da smanji svoje troškove za grijanje i da uvede neki od savremenih sistema za zagrijavanje prostora, predložila da se prije nabavke sistema za grijanje smanje zahtjevi objekta za energijom.
„To se može postići ugradnjom kvalitetne bravarije i obezbjeđenjem odgovarajuće izolacije na zidnim, odnosno plafonskim/krovnim površinama. Na ovaj način će zahtjevi objekta za energijom za grijanje biti znatno umanjeni, pa će vlasniku domaćinstva biti potrebna manja snaga kotla/ peći/klima uređaja koji namjerava da nabavi, a to znači i manje novca za nabavku novog sistema grijanja“, navela je Sekulić.
Bonus video:
