Ugradnja mehaničkog srca od sada i u Crnoj Gori

"Ne želimo da budemo u početku potpuno samostalni nego da ipak budemo podrška i da se konsultujemo za svaki pokret koji uradimo, jer to je jedini prvi način da se to pravilno implementira u potpunosti u našu medicinu“, rekao je Nikolić
191 pregleda 6 komentar(a)
operacija, operacioni sto, Foto: Shutterstock
operacija, operacioni sto, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 28.09.2016. 09:58h

Tim crnogorskih ljekara spreman je da u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ugrađuje pumpe za mehaničku potporu srčane slabosti, saopšteno je danas na predstavljanju projekta primjena najnovih naučnih i kliničkih dostignuća u kardiologiji i kardiohirurgiji.

U Kliničko bolničkom centru (KBC) “Rebro” u Zagrebu ljekari KCCG-a su, u saradnji sa zagrebačkim kolegama, uspješno ugradili mehaničko srce crnogorskom osiguraniku.

Direktor Centra za kardiohirurgiju KCCG, Aleksandar Nikolić rekao je da se crnogorski tim, koji se obučavao u Hrvatskoj, sada spreman da taj program primjenjuje i u Crnoj Gori.

On je kazao da su srčane slabosti jednako opasne kao i maligne, gdje su ljudi osuđeni na propast ukoliko ne bi dobili neki mehanički suport.

"Mi smo krenuli u ovaj program da bi bili u mogućnosti da te ljude spasimo i produžimo im život“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riejčima, prvih par procedura biće urađeno u saradnji sa zagrebačkim timom.

"Ne želimo da budemo u početku potpuno samostalni nego da ipak budemo podrška i da se konsultujemo za svaki pokret koji uradimo, jer to je jedini prvi način da se to pravilno implementira u potpunosti u našu medicinu“, rekao je Nikolić.

On je dodao da su tehnološki uslovi ispunjeni.

"Tako da nema nikakvim problema da se krene već od sjutra“.

Direktor KCCG-a, Ranko Lazović zahvalio se hrvatskom timu koji je, kako je kazao, uspješno eduktovao crnogorski za implementaciju metode vještačke pumpe, ondnosno pumpe za mehaničku potporu srčane slabosti.

On je podsjetio da je Hrvatska omogućila Crnoj Gori da 2012. godine postane članica Eurotransplanta i da je uz njihovu podršku do sada odrađeno 27 transplantacija bubrega.

Lazović je kazao da će saradnja sa Hrvatskom biti nastavljena.

"Oni imaju evropsku medicinu, ruka saradnje je pružena mnogo puta, a svaki put sve više“, dodao je Lazović.

Prema njegovim riječima, pumpa služi za mehaničku potporu srčane slabosti kod bolesnika kojima je oslabljen srčani mišić.

Takvih pacijenata je, navodi Lazović, jedan do dva posto ukupne populacije, a u Crnoj Gori deset do 15.

Direktor Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog bolničkog centra „Rebro“ iz Zagreba, Bojan Biočina kazao je da mu je drago da je taj dio medicine došao i u Crnu Goru.

On je ponovio da je zatajenje srca opasnije od većine karcinoma.

Prema njegovim riječima, do sada se mislilo da iako je smrtonosno ne može se mnogo učiniti, ali, kako je dodao, tehnologija ide naprijed.

"Nekada su se svi čudili ugrađenom kuku i sada je došlo je vrijeme na ugrađeno srce, srčanu pumpu. To je sada ključni dio medicine koji prevladava ključni manjak transplatacije, a to je da broj donora ograničen“, istakao je Biočina.

On je kazao da je uvjeren da će ta medicina u Crnoj Gori postati rutinska.

Biočina je rekao da će nastaviit da pomažu jer medicinsko znanje nije ničije privatno vlasništvo.

Ministar zdravlja, Budimir Šegrt kazao je da mu je zadovoljstvo prisustvovati promociji primjene najsavremenijih naučnih i tehnoloških dostignuća iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije i saznanjem da postoji potencijal u smislu i tehnologije i znanja da se to radi u KCCG.

On je rekao da se vrhunske metode i naučna dostignuća ne uvode lako u praksu i trebalo je dosta vremena.

Prema riječima Šegrta, ovakve metode promovišu sposobnosti jednog državnog zdravstvenog sistema da može da radi vrhunske evropske procedure.

"To pokazuje da KCCG kao lokomotiva razvoja zdravstvenog sistema sposoban i komeptentan to da radi i time se definiše trend napretak i uspjeha zdravstvenog sistema Crne Gore“, istakao je Šegrt.

On je kazao da je do 20 septembra, u odnsou na isti period prošle godine, na liječenje van državnog zdravstvenog sistema upućeno manje oko šest hiljada pacijenata što je , kako je dodao, rezuiltirao i u finansijskom benefitu od 2,65 miliona eura.

Prema riječima Šegrta, zdravstveni sistem u istom periodu pokazuje procentualno smanjenje broja izdatih bolovanja.

Šegrt je kazao da se morao osvrnuti na komentare koji se se odnose na zdravstveni sistem gdje se kako je rekao, sa političkih pozornica lementira u smislu kapaciteta.

"Tragikomično je da to govore ljudi koji su bili u prilici da u zadnjih 16 godina upravo u zdravstvenom sistemu te genijelne ideje o popravci navodno lošeg zdravstvenog sistema urade za 16 godina“, rekao je Šegrt.

Naknadna pamet, dodao je on, izgleda nikada ne manjka i oni hoće da predstave zdravstvebi sistem onakav kakav nije.

Bonus video: