Svjetski dan čistih planina, ove godine biće obilježen na planini Orjen brojnim ekološkim akcijama. Ujedinjene nacije su 26. septembar proglasile Svjetskim danom čistih planina koji se već gotovo četvrt vijeka obilježava širom planete, najčešće raznim ekološkim aktivnostima kao što su akcije čišćenja, ili organizovane posjete planinama.
Na Orjenu su u toku akcije kojom se obilježava ovaj Dan. U ponedjeljak će biti nastavljeno čišćenje dijela oko nove pješačko – biciklističke staze na Kamenom. Planirano je čišćenje staze Borići – planinarski dom „Za Vratlom“ i Vrbanj – Subra, dok će na stazi preko Malog Vratla biti organizovana akcija uređenja.
“Na ovaj način, zajedničkim djelovanjem, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, planinarski klubovi „Subra“ i „Niskogorci“, NVO Orjen Outdoor i Mjesna zajednica Kameno-Žlijebi, žele ukazati na značaj planine Orjen kao našeg važnog prirodnog resursa i ujedno, učiniti i konkretni doprinos njegovoj očuvanosti”, ističe v.d. rukovodioca Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević.
Orjen je sa 1.894 metara najviša planina na Jadranu. Taj planinski masiv pripada Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali su svi vrhovi u Crnoj Gori. Planina Orjen čini trećinu površine hercegnovske opštine.
Orjen je poznat i po ogromnoj količini padavina i dugotrajanom sniježnom pokrivaču. Crkvice su, sa prosječno blizu 5000 mm godišnje, mjesto sa najvećom količinom padavina u Evropi, a snijeg deblji od 30 cm održava se i 30 - 120 dana u toku godine. Orjenski snijeg koji ne nestaje ni u najvrelijim ljetnjim danima i led, su još prije Drugog svjetskog rata od jula do septembra, u vrećama, na konjima, donosili na obalu i prodavali gostioničarima.
Na Orjenu se mogu naćI brojne endemične biljne vrste, Orjenska hudika, Kuglasto devesilje, Pregranati koromačI druge.
Ponekad nazivan i "vjekovnim međašem", Orjen je poznat i privlačan i zbog materijalnih ostataka iz prošlosti, prije svega austrougarskih fortifikacionih objekata, puteva i pješačkih staza.
“Planine zauzimaju 20-ak posto kopna na Zemlji i direktno omogućavaju egzistenciju 10-ak posto ljudske populacije i, osim nama, stanište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama, često već vrlo ugroženim ili nestalim u ostalim krajevima. Podsjetimo se da na globalnom nivou najvažniji izvori pitke vode nalaze upravo ispod planina, tako da je za njihov kvalitet presudna ekološka očuvanost tih predjela koji služe kao prirodni vodni prečistači. Sve veća ljudska aktivnost, pogotovo nekontrolisana, u planinama negativno utiče na te zadnje rezervate nedirnute prirode. Sve ove činjenice jasno ukazuju koliko su nam planine dragocijene i koliko ih je važno očuvati”, upozorava Starčević.
Galerija
Bonus video:
