Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije nije odgovorio na pitanje novinara da li će učestvovati u izbornoj kampanji i izaći na parlamentarne izbore 16. oktobra.
Amfilohije je odgovarajući na pitanje rekao da je i hiljadugodišnjica Svetog Jovana Vladimira na neki način izborna godina.
"Ono što se i sada, kao i kroz vjekove, suočava i sukobljava u nama i oko nas, nadam se i ja sam uvjeren kao što je ovih deset vjekova pobjeđivala ideologija Svetoga Jovana Vladimira – ideja žrtvavanja sebe za vječno ljudsko dostojanstvo i za bližnje svoje", rekao je Amfilohije.
On je kazao da se nada da će idelogija Svetog Jovana Vladimira žrtvovanje sebe za druge, a ne druge za sebe, preovladati ako ne na ovim, na nekim drugim izborima.
"Crna Gora, koja se odriče krvi prolivene za oslobođenje Metohije i Kosova, za vrijeme Kralja Nikole, ta Crna Gora za koju su žrtvovali sebe, najznačajniji vitezovi na Vučijem dolu, Krusima i Mojkovcu, i temelj građena Crne Gore na nekim drugim načelima i principima, moguć je ali to ne može imati istinski pravne budućnosti", istakao je Amfilohije.
Amfilohije je govorio na konferenciji povodom međunarodnog naučnog skupa Sveti Jovan Vladimir kroz vjekove - istorija i predanje (1016-2016), tokom kojeg će učestvovati 55 naučnih radnika iz devet država, počeće sjutra u Baru.
On je rekao da je skup posvećen obilježavanju hiljadugodišnjice stradanja Svetog Jovana Vladimira.
"Međunarodni naučni skup sjutra počinje u Baru, uz učešće oko 50 naučnika iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Albanije, Makedonije, Grčke, Rumunije i Rusije. Sve što je vezano za Svetog Jovana Vladimira će na tom naučnim skupu biti obrađivano“, kazao je Amfilohije.
Kako je podsjetio, na početku je postojala ideja da hiljadugodišnjica stradanja Svetog Jovana Vladimira bude zajedničko djelo države i crkve.
"U tom pogledu smo se obratili Vladi, tražeći da se Crnogorska akademija nauka uključi kao što to svuda biva u Evropi. Međutim, Vlada je smatrala da će ona sama na sebe da preuzme tu odgovornost i formirali su svoj odbor za obilježavanje hiljadugodišnjice Svetog Jovana Vladimira", naveo je Amfilohije.
Međutim, dodao je, Mitropolija je preuzela organizaciju tog događaja i osveštanje Sabornog Hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru, koje je planirano za 25. septembar.
"Arhiepiskop Anastasije je obećao da ustupiti mošti Svetoga Jovana Vladimira, od kojih se veći dio čuva u Tirani, a drugi dio moštiju, nadamo se da će nam donijeti iz Svete Gore lobanju Svetog Jovana, kao i jedan dio moštiju su nam obećali iz Makedonske pravoslavne crkve", kazao je Amfilohije.
Tako da će se, kako je istakao, poslije hiljadu godina sjediniti lobinja sa tijelom Svetoga Jovana Vladimira.
Na pitanje novinara da li će mošti Svetoga Jovana Vladimira ostati u Crnoj Gori, Amfilohije je rekao da će mošti biti vraćene.
"U tom pogledu je angažovano Ministarstvo kulture i policija. Molićemo arhiepiskopa pravoslavne crkve Albanije Anastasija da nam makar jednu malu mrvicu od moštiju Svetoga Jovana Vladimira ostavi za Hram. Nadam se da će on tu molbu ispoštovati", naveo je Amfilohije.
Komentarišući osnivanje Kozačkog društva u okviru Crkve Svetog Nikole u Kotoru, Amfilohije je rekao da tu ne vidi ništa sporno i da je to potvrđivanje prijateljstva koje postoji između Crnogoraca i Kozaka.
Na pitanje šta se dešava sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, kad će biti donesen i da li su njihove primjedbe uvažene, Džomić je rekao da od završetka javne rasprave nije bilo komunikacije sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.
"Više puta smo ukazivali da oni nisu ispunili plan i program javne rasprave. Gledao sam primjedbe i drugih evropskih crkava i vjerskih zajednica, i gotovo su identične kao primjedbe naše crkve i imamo isti stav - da je neophodno da se donese moderan evropski zakon koji će biti usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima", istakao je Džomić.
Bonus video:
