Osnovno obrazovanje u Crnoj Gori preširoko je postavljeno i nije bazirano na razumijevanju nego na taloženju informacija, smatra ministar prosvjete, Predrag Bošković i poručuje da se radi na prevazilaženju tog problema.
On je, na Miločerskom razvojnom forumu u okviru panela "Obrazovanje za održivi razvoj", objasnio da je je održivo obrazovanje proces učenja koji pomaže da se stekne znanje koje će koristiti u budućnosti, prilikom donošenja važnih odluka.
Bošković je poručio da je to ono što Crnoj Gori treba, kako bi društvo postalo zdravije i naprednije.
"Procesi učenja u ovom regionu još uvijek nose stege socijalističkog obrazovanja, što je uočljivo u poređenju sa razvijenim zemljama", rekao je Bošković, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.
Bošković je kao primjer za to naveo predškolsko obrazovanje, koje je počelo da se primjenjuje u razvijenim zemljama mnogo ranije nego u Crnoj Gori, i sa mnogo većim obuhvatom djece.
On je ukazao da su istraživanja pokazala da su djeca koja ga pohađaju naprednija od djece koja nijesu pohađala taj nivo obrazovanja.
Bošković je istakao da je Ministarstvo u zom pogledu preduzelo brojne aktivnosti i da su rezultati sve bolji, što potvrđuje i povećanje broja djece u predškolskom obrazovanju.
"Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, ono je preširoko postavljeno i nije bazirano na razumijevanju nego na taloženju informacija, i to je problem na čijem prevazilaženju se sada radi i radiće se i u budućnosti“, saopštio je Bošković.
On je dodao da, kada se te stvari riješe, onda se može govoriti o obrazovanju za održivi razvoj.
Ministar se, kako se navodi, osvrnuo i na srednje obrazovanje u kojem kao najveći problem vidi srednje stručno obrazovanje.
Bošković smatra da srednje stručno obrazovanje karakteriše slaba saradnja sa privrednom zajednicom, koja treba da pruži podršku učenicima u dualnom obrazuju stvarajućim uslove da tri dana provedu u učionici, a dva na praksi kod privrednih subjekata.
Bošković je istakao da je pitanje srednjeg stručnog obrazovanje jedno od prioriteta Ministarstva i da očekuje saradnju i podršku privredne zajednice u procesu unapređenja tog nivoa obrazovanja.
Bošković je izrazio uvjerenje da je Crna Gora na dobrom putu da prevaziđe te nedostatke i nastavi odlučnim korakom ka obrazovanju za održivi razvoj.
Profesor Atanas Kočov sa Metalurškog fakulteta Univerziteta u Skoplju, rekao je da su edukacija i nove tehnologije dvije ključne oblasti za održivi razvoj.
Kako je saopšteno, Kočov je govorio o važnosti povezivanja akademske zajednice i industrije na Balkanu i važnosti ulaganja u obrazovanje.
Direktorica Gimnazije "Slobodan Škerović", Zoja Bojanić-Lalović, rekla je da je u Programu za Gimnaziju uključen sadržaj održivog razvoja kroz međupredmetnu oblast "Obrazovanje za održivi razvoj".
Ona je kazala da svaki profesor treba da se zapita da li svoje učenike osposobljava samo za školu ili i za život.
Bojanić-Lalović je naglasila važnost multidisciplinarnog pristupa i razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja, analize i sinteze, sposobnosti suočavanja sa problemima i rješavanja istih, kako bi se stvorili mladi ljudi sa kompetencijama neophodnim za održivu budućnost.
Kako se navodi, dekanica Fakulteta za politehniku Univerziteta Donja Gorica, Sanja Ivanović, govorila je o uticaju inženjerske profesije i savremenih tehnologija na održivi razvoj.
Obrazovanje tog kadra je, dodaje se, od velike važnosti, jer kanališe pravac uticaja novih tehnologija koji može biti i pozitivan i negativan.
Ivanović je naglasila važnost stvaranja „mislećeg studenta“ koji će obrazovanje iskoristiti, a ne samo gomilati informacije.
Srž takvog znanja je, dodala je, u zastupljenosti bazičnih predmeta poput matematike, fizike i biologije.
Bonus video:
