Iako je Crna Gora potpisnica milenijumskih ciljeva razvoja UN-a, u okviru kojih se obavezala za realizovanje vremenski ograničenih mjera za suzbijanje siromaštva i gladi, država je malo šta uradila na tom planu.
To je, povodom 9. avgusta, Svjetskog dana siromašnih, saopšteno iz Banke hrane i navodi da 10 do 15 odsto siromašnih stanovnika Crne Gore čine djeca.
“Pitamo našu Vladu šta je uradila za siromašne u našoj državi? Da li je povećala broj zaposlenih iz kvote najsiromašnijih građana? Da li je povećala najniže penzije? Da li je povećala socijalnu pomoć? Da li je uvela dječije dodatke za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica? Da li je uvela besplatne obroke za svu djecu iz socijalno ugroženih porodica? Da li je omogućila djeci iz ugroženih porodica besplatan prevoz do škole”, dio je pitanja koje je Banka hrane postavila Vladi.
Iz te NVO su Vladu pitali i da li je obezbijedila besplatan paket električne energije za najsiromašnije, pronašla način kako najiromašnijim porodicama obezbijediti smješta, otvorila narodne kuhinje i skloništa za beskućnike za gladne i napuštene, otvorila socijalne prodavnice za najugroženije, da li zaposleni mogu od svoje plate da redovno izmiruju obaveze koje imaju i da li su zaposleni zaštićeni na poslu?
“Predloge pomoći najugroženijima smo upućivali, javno više puta do sada. Upozoravali smo Vladu i nadležne državne institucije da se siromaštvo ubrzano širi i da država nema adekavatna rešenja za suzbijanje ovog zabrinjavajućeg problema društva. Banka Hrane je javno ukazivala na potrebu da se donacije hrane oslobode poreza kako bi se stimulisalo doniranje hrane. U obavezi smo da sankcionišemo bacanje hrane što je standard u zemljama koje odgovorno brinu o svojim ugroženim”, piše u saopštenju.
Navodi se da su jedna od najugoženijih kategorija samohrane majke.
“One nemaju neophodnu hranu za svoju djecu, često ni mogućnost zaposlenja jer nisu dobrodošle kao radnice zbog mogućih odsustvovanja sa posla. Nemaju ni adekvatnu pomoć društva pri naplati alimentacije”, piše u saopštenju.
Navodi se da se nezaposleni suočavaju sa činjenicom da zavod za zapošljavanje služi samo kao obaveza radi evidencije a nikako kao posrednik pri zaposlenju.
“Penzioneri su sve češće jedini članovi porodice koji imaju prihode što je poražavajuća činjenica.Upitna je i visina njihove penzije to jest da li je adekvatna njihovim decenijskim izdvajanjima za istu. Samozapošljivi su kategorija koja ima najveći rizik od siromaštva pa je sve manje inicijative za pokretanje sopstvenog biznisa i eventualno razvijanje održivih porodičnih radinstava. Djeca su veoma ranjiva kategorija kada je siromaštvo u pitanju. Rastući u siromaštvu osjećaju nedostatak svega onoga što čini temelj budućeg samostalnog čovjeka koji drži sudbinu u svojim rukama” piše u saopštenju.
Uz ocjenu da je sve veći jaz između bogatih i sitomašnih, navodi se da je glavni uzrok siromaštva nezaposlenost.
“Sve dok se država ozbiljno, strateški ne pozabavi pitanjem ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta koja su adekvatno plaćena, siromaštvo će kao rđa nagrizati porodicu kao armaturu svakog stabilnog društva, a cijenu ćemo bojimo se platiti svi”, saopšteno je iz Banke hrane.
Povodom Dana siromašnih, Banka hrane danas je podijelila hranu i higijenska sredstva porodicama koje se nalaze na listi čekanja za tu vrstu pomoći.
“Na žalost, ne možemo pomoći mnogima koji se nalaze na našoj evidenciji mjesecima. Pomoć će dobiti samo najugroženije porodice sa najdužim čekanjem .Velika je disproporcija izmedju broja porodica koje čekaju na pomoć i hrane do koje mi možemo doći putem donacije”, saopšteno je iz Banke hrane.
Bonus video:
