Značaj 13. jula ne blijedi, već postaje sve sjajniji, zbog ideja i vrijednosti koje promoviše i čuva – slobodarstva i antifašizma, poručio je glavni politički savjetnik premijera, Milan Roćen.
On je, govoreći na Akademiji na Žabljaku povodom Dana državnosti, 75 godina Trinaestojulskog ustanka i 75 godina Durmitorske partizanske republike, kazao da su rijetki događaji čije značenje kroz vrijeme koje se sve više udaljava biva sve upečatljivije, važnije i aktuelnije.
Kako je rekao, narodi koji imaju velike datume i velika djela, uzimaju ih za vododjelnice, što ih čini besmrtnim. „To su stožerne tačke koje ostaju u nacionalnom i državnom biću, i bivaju težište svekolike njihove istorije. Putokaz svevremene vizije koji vodi samo naprijed“.
„Francuzi imaju pad Bastilje, Amerikanci Dan nezavisnosti, Italijani Dan ujedinjenja, Rusi Dan pobjede. Za Crnu Goru to je 13. jul 1941. Prva prava pobuna protiv fašizma u porobljenoj Evropi. Istorijski događaj koji je otvorio novu nadu čovječanstvu usred najveće fašističke prijetnje“, kazao je Roćen.
O njemu su, dodao je, izvijestili i London i Njujork i Moskva.
„13. jul je fascinirao jednog Žan-Pola Sartra, i zadivio Miterana. Najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu, rekao je taj francuski predsjednik. A 65 godina kasnije, kad smo na referendumu olovkom, mirnim i demokratskim putem obnovili svoju državu, jedan američki predsjednički kandidat, senator Džon Mekejn, rekao je da je to možda i najveći demokratski projekat u Evropi nakon završetka Hladnog rata“, dodao je Roćen.
Prema njegovim riječima, taj 13. jul 1941. iznjedrio je 21. maj 2006. „Kroz njega je progovorila Crna Gora nestala na Mojkovcu 1916. On je dao puni smisao crnogorskim velikim bojevima na Krusima i Vučjem Dolu“.
„Upravo zbog ideja i vrijednosti koje promoviše i čuva – slobodarstva i antifašizma – značaj Trinaestog jula ne samo da ne blijedi, nego postaje sve sjajniji. Njegova trajnost proizilazi iz činjenice da je to bila odbrana ne samo nacionalnih, već i univerzalnih civilizacijskih vrijednosti. Onih vrijednosti na kojima danas počiva savremeni demokratski svijet“, poručio je Roćen.
Kako je rekao, priča o 13. julu se nastavlja i dopisuje.
„Ona je svevremena. Njegove suštinske vrijednosti i poruke su neprolazne. Veličanjem Trinaestog jula 1941. mi zapravo govorimo o sadašnjosti. Govorimo o budućnosti. Jer, antifašizam je istorijska osovina vječnosti Crne Gore. Zar terorizam u današnje vrijeme, u vidu vjerskog fanatizma, djelovanjem Daeša, i kroz sve druge forme nije pošast našega doba, kao što je fašizam bio tada“, naveo je Roćen.
Potrebna je, kako je kazao, odlučnost, svijest i energija pokoljenja koje je izvelo Trinaestojulski ustanak da damo svoj puni doprinos u traženju odgovora na savremene izazove.
„Danas nam je mnogo lakše, jer imamo svoju državu. Imamo svoje institucije, razvijenu saradnju sa susjedima, sa drugim državama u Evropi i svijetu. Integracije u NATO i EU smo izabrali kao okosnicu naše spoljne politike. Uvjereni smo da je za jednu malu, balkansku zemlju, to jedini logičan izbor. I da nije smetnja za osavremenjavanje tradicionalnih prijateljstava“, ocijenio je Roćen.
On je poručio da je Crna Gora uzabrala put koji vodi održivoj i dugoročnoj stabilnosti, bezbjednosti i prosperitetu.
Roćen je zahvalio SUBNOR-u što je svojom dalekovidom politikom zanovio i raširio front antifašizma i tako trajno doprinio očuvanju i promociji tekovina 13. jula.
„Duboki poklon pred sjenima svih koji su svoje živote položili za velike ideale u ratu, i za njihovo ostvarenje u miru“, zaključio je Roćen.
Bonus video:
