Smještajni kapaciteti Zavoda za izvršnje krivičnih sankcija (ZIKS) treba da budu povećani, kao i broj zaposlenih službenika u toj ustanovi, pokazao je monitoring poštovanja ljudskih prava osoba u pritvoru i na izdržavanju kazne u ZIKS-u.
Monitoring su sprovele nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Juventas, u okviru projekta “Usmjeravanje zatvora ka zajednici – sprečavanje zlostavljanja u zatvorima kroz reformu sistema rehabilitacije i resocijalizacije”, koji su finansirale Evropska unija i Britanska ambasada u Podgorici.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, kazala je danas na konferenciji za novinare, da je monitoring pokazao da broj zaposlenih u zatvoru nije dovoljan.
"To je jedan od naših osnovnih zaključaka. Mislimo da, kada bi se broj zaposlenih povećao, da bi to smanjilo rizik od prenagljenih reakcija i incidenata, a da ne govorimo koliko bi kvalitet tretmana bio poboljšan“, rekla je Gorjanc Prelević u PR Centru.
Monitoring je pokazao da, kako je navela, smještajni kapaciteti zatvora treba da budu povećani.
"Neophodno je izgraditi zatvorsku bolnicu. Treba riješiti do kraja pitanje Paviljona A, kao i graditi novu zgradu Istražnog zatvora“, istakla je Gorjanc Prelević.
Koordinatorka u HRA i autorka monitoring izvještaja, Mirjana Radović, kazala je da iako su smještajni kapaciteti ZIKS-a prošireni i poboljšani i dalje se krši evropski standard od četiri metra kvadratna po osobi u, kako je precizirala, A Paviljonu u Podgorici, podgoričkom Istražnom zatvoru i zatvoru u Bijelom Polju.
"U svim drugim zgradama i dalje postoje prenaseljene sobe sa jednom do dvije prekobrojne osobe“, upozorila je Radović.
Prema njenim riječima, zgrada Istražnog zatvora je takva da, ne samo da ne dozvoljava četiri metra kvadratna po osobi, „već nema prostora da se vrše smislene aktivnosti van soba, osim šetnje za pritvorenike koja u najboljem slučaju traje sat ipo vremena“.
"Zaključili smo da ZIKS ne obaviještava blagovremeno Ministarstvo pravde o upotrebi sredstava prinude. Uporište za takav zaključak smo našli u dokumentaciji, ali i u slučaju koji je utvrdio ombudsman kada je zatvorenik 19 dana neprekidno bio vezan u zatvoru“, navela je Radović.
Ona je kazala da je monitoring pokazao da su izvještaji nepotpuni, pojašnjavajući da iz tih dokumenata nije moguće zaključiti ko je naredio primjenu sredstva prinude, koliko je ona trajala i da li je praćena određenim garancijama.
Programska direktorica u NVO Juventas i autorka monitoring izvještaja, Tijana Žegura je, govoreći o zdravstvenoj zaštiti u zatvoru, kazala da je monitoring pokazao da je nedovoljan broj zapošljnih u zdravstenoj službi.
„Monitoring je pokazao da se dugo čeka na specijalističke preglede i medicinske procedure koje se obavljaju van ZIKS-a, što je sve uzrok nedovoljno efikasnog sistema zdravtvene zaštite u Podgiorici“, navela je Žegura.
Ona je ukazala na istraživanje koje je sprovedeme u februaru 2015. godine među osobama koje imaju istoriju za upotrebu psihoaktivnih supstanci, a koje je, kako je rekla, pokazalo da je 45,6 odsto ispitanika smatralo da je droga dostupna u zatvoru, 30,6 odsto da nije, 22,8 odsto da je vrlo lako dostupna, a svega sedam da nije uopšte.
Direktor ZIKS-a, Miljan Perović, je, odgovarajući na nalaze monitoringa o broju zaposlenih u ZIKS-u, kazao da je u toku javni oglas za prijem 53 nova službenika.
"Očekujemo narednih nedelja, u sklopu procedure koja se vodi u Upravi za javne kadrove, da dobijemo dovoljan broj kvalitetnih kandidata kako bi zasnovali radni odnos u ZIKS-u“, naveo je Perović, pojašnjavajući da je kroz taj oglas predviđeno i zapošljavanje tri medicinska tehničara.
Kada se govori o smještaju, prema njegovim riječima, tačno je da je u pojedinim paviljonima, kao što je Paviljon A, uprkos ulaganjima veći broj zatvorenika u odnosu na preporuke CPT-a i standarde.
"Radimo na tome. Sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope smo mjesecima u pregovorima i očekujemo da oni u toku ovog mjeseca posjete ZIKS, kada će biti gotova studija izvodljivosti i gdje će država kroz određeno kreditno zaduženje krenuti u izgradnju novog zatvora u Bijelom Polju sa većim smještajnim i radnim kapacitetima“, rekao je Perović.
Generalna direktorka Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, Slavica Rabrenović, uz čije partnerstvo je realizovan projekat, ukazala je da se Akcionim planom za Poglavlje 23, definišu mjere za unaprijeđenje standarda u zatvorskom sistemu.
"Planirane mjere grupisane su na način da se kroz njihovo ostvarivanje i kroz ovaj monitoring poboljšaju uslovi u zatvoru, pospješi obrazovanje i stručno usavršavanje službenika ZIKS-a, unaprijedi tretman obrazovanjai radno angažovanje zatvorenika u zatvoru i van njega“, navela je Rabrenović.
Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da je cilj projekta, koji je trajao dvije godine, bio obezbijeđenje djelotvorne rehabilitacije i resocijalizacije tokom boravka u zatvoru, kao i obezbijeđivanje odgovarajućih institucionalnih odgovora na potrebe bivših osuđenika i osuđenica.
"Cilj projekta je i prevencija nasilja i zlostavljanja u zatvorima“, kazala je Vujović.
Bonus video:
