Crnogorski građani mijenjaju način posmatranja psihologa i veliki broj njih razumije da je on, prije svega, savjetodavac koji nije emocionalno umiješan u problematiku klijenta, kazala je psihološkinja Radmila Stupar - Đurišić.
Ona je ocijenila da crnogorsko društvo mijenja način posmatranja psihološke prakse, psihologa i ljudi koji ih posjećuju.
„Svoj rad u privatnoj praksi, gdje mi skoro nikad na savjetovanje nije došla mentalno bolesna osoba, staviću kao dokaz mišljenju da postoji veliki broj ljudi u Crnoj Gori koji razumije da je psiholog, prije svega, savjetodavac koji nema emocionalnu umiješanost po pitanju problematike klijenta, a da je, zbog velike obrazovanja koje ima, odličan izvor informacija kada su u pitaju odabiri, dileme i problemi svakodnevice“, rekla je Stupar - Đurišić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, u crnogorskom društvu, koje je razbijeno tranzicijom, zastarjelost tehnologije, nespremnost za udruživanje i dijeljenje iskustava, neadekvatna postdiplomska i pred diplomska usavršavanja, nekolegijalnost koja nekad ide i do nivoa netačnog, ružnog ili nepristojnog karakterisanja kolege i nepostojanje suda časti su neki od problema sa kojima se profesija psihologije svakodnevno suočava.
„Živim u uvjerenju da će se psiholozi prvi izboriti sa negativnim aspektima modernog društva i udružiti svoje snage sa ciljem povećanja mentalnog zdravlja svake jedinke crnogorskog društva koje se temelji na poštovanju tradicionalnih vrijednosti, ali vapi za usklađivanjem sa savremenim tokovima razvoja društvene svjesti“, poručila je Stupar - Đurišić.
Ona je ukazala da je mentalna higijena neophodna u prevenciji razvoja duševnih poremećaja, a, ako se posmatra van okvira psihologije, ona je dužnost i obaveza svake osobe koja želi biti funkcionalna jedinka društva.
Stupar - Đurišić je objasnila da mentalna higijena u djetinjstvu i adolescenciji obezbjeđuje kvalitetan i stabilan razvoj ličnosti i dostizanje mentalne zrelosti ličnosti.
„Redovna mentalna higijena u odraslom dobu obezbjeđuje stabilnost zrele ličnosti i osigurava konstatntnost mentalnog zdravlja“, kazala je ona.
Stupar - Đurišić je pojasnila da stabilna i zrela ličnost u velikoj mjeri treba da je sposobna da uspostavlja harmonične odnose, ima visok stepen identifkacije svojih želja i interesa sa željama i interesima drugih ljudi.
Ona je dodala da takva ličnost , između ostalog, mora da bude sposobna da poštuje prava i sposobnosti drugih i da bi trebalo da bude voljna da daje društvu više nego što ono od nje očekuje.
„Zrela ličnost u potpunosti kontroliše svoje nagone i nikad ih ne realizuje na štetu drugoga“, saopštila je Stupar - Đurišić.
Ona je ukazala da bi u mentalno higijenski rad, od djetinjstva do odrasle dobi, trebalo da su uključeni roditelji, svojim roditeljskim stavovima i vođstvom, vaspitači, učitelji i pedagozi u okviru formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i zdravstveni radnici.
„U odraslom dobu, onda kada smo sami odgovorni i dužni da vodimo računa o svom mentalnom zdravlju, redovne kontrole kod izabranog lekara, praktikovanje joge ili neke druge meditativne vještine, kao i aktivan život van poslovnih obaveza u vidu kolekcionarstva, rekreativnog bavljenja sportom, češćeg boravka u prirodi ili kreativnim stvaranjem u okvirima nekog hobija je neophodnost koju je donijelo savremeno doba“, pojasnila je Stupar - Đurišić.
Prema njenim riječima, mentalna higijena može umanjiti depresivne tendencije ličnosti, a, kada postoji dijagnostikovana depresija kao mentalna bolest, ona može mnogo pomoći da neki simptomi budu lakše podnosivi toj ličnosti i njenoj okolini.
„Adekvatna i kvalitetna mentalna higijena nije put ka potpunom odsustvu mentalnih poremećaja ili oboljenja, ali sigurno jeste jedini siguran put koji jako osnažuje ličnost i daje joj najveći broj mehanizama da se najkvalitetnije moguće suoči sa svim onim što moderno doba donosi, poput anksioznosti i čestih neadekvatnih socijalnih obrazaca ponašanja“, zaključila je Stupar - Đurišić.
Bonus video:
