U Crnoj Gori mali broj institucija ima prilagođen pristup osobama sa invaliditetom (OSI), i država ne radi dovoljno na rješavanju tog problema, ocijenjeno je iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Izvršna direktorica Marina Vujačić ukazala je da je mali broj institucija pristupačan kada je u pitanju kretanje, boravak i rad OSI, u skladu sa standardima pristupačnosti propisanim Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje licima smanjene pokretljivosti i licima s invaliditetom.
Prema njenim riječima, postoji zakonska obaveza izgradnje novih objekata u skladu sa standardima pristupačnosti i principima univerzalnog dizajna.
Obaveza je, kako je precizirala Vujačić, prilagođavanja, odnosno rekonstrukcija objekata sagrađenih prije usvajanja Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata 2008. bila oročena na avgust 2013. godine. „Međutim, bez obzira na to situacija u praksi je i dalje zabrinjavajuća, sve dok budemo isticali rijetke pozitivne primjere i imali potrebu da „slavimo“ pristupačnost".
"Kad ovo kažem mislim na rijetke primjere objekata koji su prilagođavani, pa potom organizovani svečani događaji kao da je neko uradio revolucionaran posao, a ne ispunio svoju zakonsku obavezu i to sa zakašnjenjem“, kazala je Vujačić agenciji MINA.
Ona je navela da je takav slučaj Skupštine koja je krajem decembra prošle godine završila prvu fazu radova i omogućila ulazak i kretanje do drugog sprata, ali samo za OSI kao posjetioce i goste na odborima i drugim radnim tijelima, ali i dalje sa nepristupačnim djelovima prostorija gdje su govornice.
„U Plenarnoj sali samo je omogućen pristup i kretanje po najvisočijem nivou, iznad poslaničkih klupa, a još nije pojmljivo da OSI mogu i trebaju biti i poslanici“, ukazala je Vujačić.
Pored Skupštine, kako je rekla, pristupačna je i nova zgrada Vlade, ministarstva prosvjete, nauke i odbrane, ministarstva smještena u zgradi Vektre, izuzev Sektora za visoko obrazovanje.
„Pristupačno je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali su i dalje nepristupačna ministarstva finansija, pravde, vanjskih poslova i evropskih integracija“, dodala je Vujačić.
Ona je rekla da i u objektima u kojima je omogućen pristup i donekle kretanje nijesu ispoštovani svi standardi i nije omogućeno nesmetano kretanje po svim djelovima objekta i u svim prostorima.
Vujačić je podsjetila da su neki od pomenutih objekata bili definisani kao prioritetni za prilagođavanje Vladinim Akcionim planom iz 2014. godine, koji je, kada se uzme u obzir činjenica da je istekao zakonom predviđen rok za prilagođavanje, potpuno besmislen.
"Navodim državne institucije zakonodavne i izvršne vlasti koje su najodgovornije za poštovanje zakona koje same predlažu i usvajaju, pa bi morale prve ispoštovati te zakone, kako bi to isto očekivale i mogle zahtijevati od drugih", smatra Vujačić.
Ona je dodala da od svih pomenutih institucija samo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima elemente pristupačnosti namijenjene osobama oštećenog vida.
„Dakle, jasno je da je pristupačnost pravo OSI na čijem se omogućavanju ne radi dovoljno od države, posljedice nepristupačnosti država ne osjeća, niti za njih snosi odgovornost i jedini pomaci kada su u pitanju objekti sagrađeni prije usvajanja Zakona su se desili nakon pritužbu koje smo upućivali instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ili pokretanja građanskih parnica“, kazala je Vujačić.
Ona je rekla da UMHCG redovno obavještava Delegaciju Evropske unije (EU) u Podgorici i ostale institucije i tijela EU o stanju ljudskih prava OSI u Crnoj Gori, s posebnim naglaskom na pristupačnost.
Kako je dodala, redovno su obavještavali američku Ambasadu, odnosno Stejt Department.
„Ishod jeste pozitivan, time što se ove organizacije interesuju za stanje ljudskih prava OSI u Crnoj Gori, i što institucije, sada, za razliku od nekog perioda ranije moraju u svojim odgovorima dostavljati preciznije i tačnije informacije jer se ranije nerijetko dešavalo da Vladine institucije daju informaciju da je urađeno nešto što je u planu ili pripremi kako bi stanje prikazali boljim nego što ono jeste“, kazala je Vujačić.
Evropska komisija se, kako je navela, posebno u godišnjim Izvještajima o napretku osvrće na problem pristupačnosti OSI institucijama.
"Konkretno se u prošlogodišnjem osvrnula vrlo direktno tada na Skupštinu Crne Gore, i pristup sudovima, odnosno pristup pravdi koji je za OSI još ograničen", rekla je Vujačić.
Ona je, komentarišući neopristupačnost biračkih mjesta za OSI, kazala da se taj problem može otkloniti ukoliko političke partije, i institucije shvate da su ljudska prava i nesmetan pristup biračkom mjestu za njih jednako važna kao i njihov glas koji je vrijedan kao i glas svih drugih građana.
„Kažem i političke partije jer su i one te koje mogu i trebaju tražiiti poštovanje zakona, što nije slučaj u Crnoj Gori“, smatra Vujačić.
Ona je ocijenila da političke partije u kampanjama diskriminišu OSI time što su njima informacije i vizuelni identiteti kampanja često potpuno nepristupačni.
„S druge strane, predstavnici političkih partija su u Državnoj izbornoj komisiji (DIK), kao i u opštinskim izbornim komisijama, koje su zakonom prepoznate kao obavezne „da vode računa da olakšaju pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom““, navela je Vujačić.
Ona je ocijenila da je tema nepristupačnosti biračkih mjesta OSI jako važna i da i DIK ima značajnu ulogu u rješavanju tog priblema. "Ali moram napomenuti i da su prostorije u kojima je DIK nepristupačne OSI bez obzira što su na novoj adresi i podliježu zakonskoj obavezi".
Ne očekujemo, kaže ona, iako bi to u razvijenim državama bila praksa, da se parlament bavi ovim pitanjem jer su poslanici pokazali nerazumijevanje prilikom usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
"Tada nijesu prihvatili predloge UMHCG o pristupačnosti biračkog mjesta, uključujući i pristupačnost kabina za glasanje, glasačkih kutija, već su neka od tih pitanja tretirana podzakonskim aktima, odnosno Pravilnicima koje je kasnije usvajao DIK“, podsjetila je Vujačić.
Bonus video:
