Crna Gora će imati savremenu ekološko-informacionu bazu sa podacima o šumskim staništima i potencijalnim prirodnim šumskim zajednicama, saopšteno je na konferenciji na kojoj su predstavljeni rezultati i ciljevi projekta o uspostavljanju šumsko-ekoloških staništa.
Projekat „Uspostavljanje šumsko-ekoloških staništa u Crnoj Gori“ realizovalo je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) u saradnji sa Njemačkom fondacijom za zaštitu okoline (DBU), Šumarskim fakultetom iz Beograda i partnerima iz Crne Gore i Njemačke.
Kako je saopšteno iz MPRR, na osnovu dva pilot projekta urađena u Crnoj Gori, razvijena je metodologija prikupljanja podataka o staništima.
Navodi se da će podaci biti integrisani u jedinstvenu bazu, a dva doktoranta su osposobljena da primjene rezultate na šire područje Crne Gore.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, kazao je da se Crna Gora formalno i suštinski obavezala za primjenu najstrožih standarda u zaštiti šuma, a time i za zaštitu životne sredine.
„Ovaj projekat predstavlja značajan doprinos u tom pravcu i dobru osnovu za dalje unapređenje planiranja održivog gazdovanja šumama“, kazao je Ivanović.
On je rekao da se u projekat krenulo zato što postojeći informacioni sistem koji opisuje šumska staništa, a koji je razvijen tokom projekta FODEMO, nije sadržavao ekološku informacionu bazu sa podacima o šumskim staništima i potencijalnim prirodnim šumskim zajednicama, kao ni zaštitu prirode u šumama.
Ivanović je ukazao na postojanje samo jedne mapa tla sa razmjerom 1:100.000, nedovoljne za gazdovanje šumama na sastojinskom nivou. „To znači da se klimatski faktori šumskih sastojina nisu uzimali u obzir“.
„Stare vegetacione mape sa razmjerom 1:1 milion nijesu pružale dovoljno podataka, a konačno, Emerald Network identifikovala je rijetke i zagrožene vrste, biotope i habitate, ali njihovo sistematsko mapiranje nije bilo urađeno”, naveo je Ivanović.
On je je istakao da su nedostajuće ekološke informacije potrebne zbog ispunjenja zahtjeva Evropske unije, koja se odnose na Natura 2000, i za bolju zaštitu biodiverziteta i razumijevanje klimatskih promjena.
„Projekat je prekretnica u postizanju ciljeva i načela multifunkcionalnog, održivog i prirodi bliskog gazdovanja šumama definisanog u Nacionalnoj šumarskoj politici“, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, važno je važno je to što crnogorsko šumarstvo dobija dvojicu mladih doktoranata iz oblasti šumarskih nauka koji će svoja znanja, stečena tokom rada na ovom projektu staviti na raspolaganje daljem razvoju šumarske nauke i struke u Crnoj Gori.
Ivanović je rekao da su primjena znanja, i na nauci i savremenoj praksi zasnovanih metoda i metodologija, prijeko potrebni crnogorskom šumarstvu.
Ivanović je zahvalio učesnicima u projektu: predstavnicima MPRR, Ministartsva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave za šume i Uprave za nekretnine, kompanija Solution i Unique Forestry & Land Use iz Njemačke, Univerziteta Albert-Ludwigs iz Frajburga i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
„Posebno bih izdvojio profesora Alberta Raifa i dvojicu mladih doktoranata Srđana Pejovića i Milana Gazdića. Nadam se da ste pored stečenog znanja razvili i upornost prijeko potrebnu za svaki naučno-istraživački rad, ali i za rovovsku borbu oko dobijanja sredstava potrebnih za nastavak projekta“, kazao je Ivanović.
Profesor Reif je kazao da vjeruje da će biti ostvareni rezultati dobrog naučnog pristupa na razvoju stanišnih i vegetacijskih modela, karata šumskih zajednica i da će se poboljšati gazdovanje šumama u Crnoj Gori.
Profesor Milan Knežević, sa Šumarskog fakulteta u Beogradu, ukazao je na značaj rezultata projekta ističući da održivo gazdovanje šumama i šumskim ekosistemima može biti adekvatno samo ako se poznaju stanišne karakteristike.
On je rekao da, kada se govori o staništu, misli se na klimatske karakteristike, geološke supstrate, različita zemljišta i zajednice koje se javljaju.
Kako je naveo, danas nije bitna samo proizvodna funkcija šumskih ekosistema, već do do izrađaja dolaze funkcije zaštitno-regulatorne.
„U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena, pitanje očuvanja biodiverziteta šumskih ekosistema mora polaziti od dobrog poznavanja šumskih karakteristika, odnosno tipova staništa, što je rezultat ovog projekta”, kazao je Knežević.
Bonus video:
