Botanička bašta u Kolašinu, koju je 1981. godine osnovao prirodnjak Danijel Vincek, biće ubuduće briga države.
Na okruglom stolu o značaju i perspektivama tog važnog dijela turističke ponude, istaknuto je da je prioritet da se odredi upravljač, ali i traže sigurni izvori finasiranja za buduću nadgradu bašte. Među obavezama, koje su prihvatili u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Zavodu za zapošljavanje (ZZZ), je i otkrivanje nove vrijednosti značaja Botaničke bašte, ali i trasiranje njene perspektive.
"Već smo imali kontakte sa ambasadorkom Njemačke Gudrun Štajnaker, kao i predstavnicima Evropske komisije o pristupnosti Evropskim fondovima. Takođe, moramo raditi na popularizaciji i turističkoj valorizaciji bašte. Treba da obezbijedimo budućnost kakvu bašta zaslužuje, a ona, prije svega, treba da bude stjecište mladih", kazala je državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović.
Ona je podsjetila da je još od 1994. godine Botanička bašta u Dulovinama pod zaštitom države.
Prema riječima direktorice ZZZ Vukiće Jelić, od prije pet godina, projekat javnih radova primijenjen je u Botaničkoj bašti. Na taj način, angažovani su baštovani i turistički vodič, koji su radili tokom najaktivnijeg perioda.
"Planiramo da nastavimo sa projektom i da ulaganjima od 30.000 eura, Botanička bašta postane prava prirodna laboratorija za stručnu javnost ali i turistički razlog da se svrati u Kolašin", kazala je ona.
Prema riječima predsjednice Kolašina Željke Vuksanović, „Botanička bašta u Dulovinama donijela evropsku atmosferu, a Vincek je, evropskim ponašanjem, otvarao vidike maloj i zapuštenoj zajednici“.
Podsjećajući da je u osnivanju Botaničke bašte imao i veliku podršku profesora Vukića Pulevića, Vincek je kazao da je to njegov životni projekat, ali i način i razlog da pošalje brojne poruke.
"Ovo je naša tačka ulaska u Evropu, a treba da znamo da botanike nema bez planinarenja i onog što je i tome napisao Ranko Popović. Hiljade i hiljade turista zahtijevaju nadgradnju koja se zove i proširenje ali ukrasno bilje. Treba da izlazimo van, da dajemo svoja i uzimamo tuđa iskustva. Zavrijedili smo saradnju i sa Berlinskom botaničkom baštom. Iza Botaničke bašte u Dulovinama treba da stoji država", reko je Vincek.
Na okruglom stolu, svoja viđenja značaja i perspektive Botaničke bašte u Dulovinama dali su i predstavnici međunarodnih organizacija, JP „Nacionalni parkovi“ , Univerziteta Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine kao i nevladinog sektora.
Botanička bašta je osnovana 1981. godine, oko porodične kuće prirodnjaka Vinceka u Dulovinama, iznad Kolašina, na 1.018 mnv.
U njoj se može vidjeti 501 biljka, od čega je više od 80 odsto ljekovito. Riječ je se o autohtonim vrstama flore sa Bjelasice, Sinjavine, Komova, Durmitora. U bašti je napravljeni uslovi identični onima u životnim staništima za pojedine grupacije biljaka. Sve vrste su obilježene latinskim, a jedan dio i narodnim nazivima.
Vincek je posjetiocima na rapolaganje stavio i bogatu bazu podataka, koji prate morfologiju i fenofazu pojedinih biljaka, ali i kućnu biblioteku i zbirku fotografija. U njegovu čast, biljka, u narodu poznata, kao Virak ili Vilina rosa, nazvana je "Alhemill Vinceki".
Bonus video:
