Uprava za zaštitu kulturnih dobara podnijeće prijavu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, zbog skrnavljenja manastira Reževići - spomenika kulture pod zaštitom države starog osam vjekova.
“Vijestima” je potvrđeno da je stručni tim Uprave utvrdio da je obavljena devastacija i skrnavljenje manastira i naložio da se odmah prekinu svi radovi.
Tim je formirala direktorica Anastazija Miranović, koja je prekjuče bila u manastiru, nakon što su mještani Reževića i Buljarice prije dva dana prijavili Upravi da se “nastavlja devastacija manastirskog kompleksa, bez odobrenja Uprave“.
Freskopisanje je, navodno, obavila osoba koja nije državljanin Crne Gore i nema odobrenje Uprave.
Tenzije u manastirskom kompleksu bile su na ivici incidenta, jer su monasi protestovali zbog posjete Miranovićeve i inspektora.
Iguman manastira Hrizostom pozvao je Upravu da pogleda ostale spomenike kulture u Budvi, koji naočigled njih, kako tvrdi, propadaju.
“Gdje je bila Uprava svih ovih godina kada je manastir propadao. Nijesu ni znali da u manastiru postoji crkva iz 13. vijeka. Kada smo je obnovili, po važećim standardima, kada smo sve uredili, došli su da smetaju i da prave sebi jeftini marketing. Upali su u manastir, ponašaju se kao varvari, bez ikakve najave, ne pokazuju legitimaciju. Molim ih da mi kažu koji su to freskopisci sa teritorije Crne Gore koji mogu da rade drevnim tehnikama. Da li takvi uopšte rade u Upravi“, kazao je Hrizostom juče “Vijestima”.
Miranovićeva je odbacila tvrdnje igumana, istakavši da je on “više devastacija nanio kulturnim dobrima od vjekovnih vremenskih tokova“.
Iz Uprave su pojasnili da ni oni ni inspekcija nijesu obavezni da najave posjetu, jer je riječ o javnom dobru zaštićenom zakonom.
Mještani su u dopisu naveli da iguman planira da ukloni postojeći ikonostas, rad akademskog slikara Marka K. Gregovića.
Dodaju da je “nedopustivo izmještanje postojećeg ikonostasa, koji je u dobrom stanju, da bi na njegovom mjestu došao novi, sumnjivog kvaliteta“.
Manastir Reževići, smješten iznad same uvale Perazića dola, objedinjuje nekoliko crkvi.
Crkva Uspenije presvete Bogorodice po predanju je podignuta u 13. vijeku, crkva Svetog arhiđakona Stefana osveštana je 1351, a crkva Svete trojice je najočuvanija podignuta 1770.
Od sačuvanih kulturno-istorijskih dragocjenosti tu se nalazi ikona Presvete Bogorodice iz 1693. godine, Četvorojevanđelje iz 1835, veliki litijski krst iz 1850… Manastir Reževići često je razaran. To je učinila turska vojska 1705. i 1785. godine, a francuska ga je opljačkala 1812.
Jedinstveni arhitektonski kompleks oštećen je i u zemljotresu 1979. godine.
Gradi se već tri godine
Stručni tim Uprave sačinio je izvještaj, u kojem su, prema saznanjima “Vijesti”, konstatovane brojne devastacije, koje su unazad tri godine obavljenje u ovom kompleksu.
Utvrđeno je da se godinama izvode radove, koji su grubo narušili arhitektonski, umjetnički i ambijentalni značaj manastira.
To je dovelo, kako su naglasili, do potpune promjene izgleda kulturnog dobra i njegovih kulturno-istorijskih vrijednosti.
Sve intervencije, kako su utvrdili stručnjaci, obavljene su mimo konzervatorskih uslova koje izdaje Uprava, bez konzervatorskog projekta na koji daje saglasnost i bez nadzora. Konstatovali su da su grubo narušene odredbe Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Sačinjena je obimna foto-dokumentacija, koja potkrepljuje navode da je došlo do “grubog narušavanja autentičnosti i integriteta manastira, kao kulturnog dobra”.
Protekle tri godine, manastir je bio pravo nelegalno gradilište, a stručni tim je konstatovao da je izgrađeno nekoliko objekata, od pomoćnih do konaka, čime su degradirane spomeničke i kulturne vrijednosti.
Bonus video:
