Ako se ne prevladaju mane koje ima nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje (POP), onda će i taj dokukmnet biti samo "šarena laža" i nećemo uspjeti da sačuvamo prostor kao naš najvrijedniji resurs i onda više neće biti ni turizma kao djelatnosti, poručio je turizmolog dr Rade Ratković.
Uz urbanistu Miodraga Burzana i turističkog radnika Dragana Ivančevića, on je govorio sinoć na tribini o upravljanju prostorom koju je CDU priredila u Tivtu.
Prostor, zapošljavanje i vizija razvoja tri su osnovne odrednice programa CDU za lokalne izbore u Tivtu 17. aprila, a prema riječima nosioca njihove izborne liste Nevena Staničića, nacrt POP-a "Tivćane svrstava u neke građane drugog reda koje treba samo obnavijestiti što će se raditi na prostoru u kome oni žive".
"Prostor jeste resurs i to je već dva izborna kruga kod DPS veoma evidentno. Urbanizam je u prošlom mandatu bio pri Ministarstvu za ekonomiju. Vi znate kada neko stavi prostor prije ekonomije, potpuno vam je jasno šta on zamišlja o tom prostoru. Sada je urbanizam uz turizam, opet kao ekonomska kategorija. I ima to smisla, i imaju oni to pravo da predlažu i rade, ali po svim evropskim konvencijama, nikako nemaju pravo da ne dozvole regionalizaciju i da ne dozvole domaćem stanovništvu, domaćim ljudima, da se pitaju o svom prostoru", kazao je Staničić dodajuči da "ako ovo zaživi, za više od pola teritorije cijele Crne Gore pitaće se samo Podgorica" i konstatovao da Vlada "doživljava lokalno stanovništvo kao biznis barijeru".
Burzan je naglasio da je osnova svakog dobrog prostornog menadžmenta ukjučivanje lokalnog stanovništva u proces donošenja odluka što nalaže i Arhuska konvencija čiji je Crna Gora potpisnik.
Dodao je da je Prostorni plan CG iz osamdesetih bio vrlo kvalitetan i koštao je čak 22 miliona dolara a što je dfinansirao UN, te da se današnji planovi tog ranga donose za mnogo manje novca "naručeno", i nerijetko ih rade obrađivači koji su diskutabilne strulnosti.
"Crna Gora ima manje od 10 posto ukupnih turistuičkih kapaciteta u osnovnom smještaju – hotelima i tako loš parametar nema ni jedna zemlja na Mediteranu gdje je taj prosjek između 47 i 50 odsto. Tivat je 2006. imao više hotelskih kapaciteta nego što ih ima danas. Hotelska preduzeća se segmentiraju i prodaju komad po komad umjesto da se dovedu iskusni operateri. Lušica Bay projekat koji je potisala Vlada i ona u njemu čak ima i vlasničko učešće, direktno je suprotan važećem Master planu turizma koga je usvojila ta ista Vlada i koji predviša da prostor poluostrva Luštice, umjesto da služi za stanogradnju što se sada tamo radi, bude spomenik prirode, integrišući faktor turizma cijele Boke i Budve. Umjesto toga imamo da se tamo planira rezidencijalno naselje koje sve zemlje Mediterana zabranjuju, osim ove naše. Problem je što se i u POP-u to uzima kao model i najviše kapaciteta koji se planiraju, pripada objektima mješovite namjene – stanogradnji i tek ponekom hotelu", kazao je Rade Ratković.
On je dodao da podržava namjeru obrađivača POP-a da se smanji površina građevinskih područja, ali i traži da se odustane od favorizovanja mix-use resorta, odnosno "koncepcije stanovi, stanovi, pa možda poneki hotel".
Podsjećajući što je uradio dok je kao kadar SDP, bio direktor JP "Morsko dobro", Dragan Ivančević je naglasio da će CDU tražiti izmjene zakona o Morskom dobru, da se to preduzeće ukine i formira posebna državna Direkcija za integralno uprvaljanje obalnim područjem, pri čemu će primorske opštine "raspolagati svojom teritorijom na obali i ubirati prihode sa nje, a država će preko Direkcije to kontrolisati i obezbjediti održivi razvoj".
Galerija
Bonus video:
