Zakon o zaštiti prirode, o kome će se u srijedu raspravljati u Skupštini, ukoliko bude usvojen, na nov način definisaće zaštićena područja, ali i odrediti način istraživanja, korištenja, branja i lova biljaka, životinja i gljiva, kao i korištenje speleoloških i geoloških objekata.
Nasljednik Zakona iz 2008, prema riječlima direktorice Direktorata za životnu sredinu Ivane Vojinović morao je biti promijenjen, između ostalog, i zato što je došlo do povećanja procenta zaštićene teritorije sa oko devet na skoro 13 odsto državne teritorije.
“Predloženim tekstom precizirane su sve mjere zaštite prirode u odnosu na zahvate u prostoru koji mogu imati potencijalni uticaj. Kao ključne novine izdvojila bih postavljanje osnova za uspostavljanje ekološke mreže (Natura2000), kao adekvatnije definisanje zaštite vrsta sa posebnim naglaskom na ptice”, kazala je Vojinović.
Osim zaštićenih područja strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode, park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika, Zakonom je predviđeno i uvođenje kategorija područja ekološke mreže, što je , prema njenim riječima, preduslov ulaska zemlje kandidata u EU.
“Upravo područja ekološke mreže predstavljaju kategoriju kojom će se obuhvatiti pored nacionalno važnih područja i ona područja čijom zaštitom će Crna Gora doprinijeti značajno zaštiti važnih vrsta i staništa na nivou cijele Evrope. Drugim riječima, djelovi naše teritorije koji budu nominovani i jednog dana proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine i biodiverziteta EU. Imajući u vidu visok stepen raznolikosti i očuvanja biodiverziteta, očekivanja su da će Crna Gora značajnije doprinijeti evropskom biodiverzitetu kako u pogledu procenta zaštićene teritorije, tako i u pogledu kvaliteta novih staništa i vrsta”, smatra Vojinovićeva.
Pored odabira područja ekološke mreže koji će biti u skladu sa prihvaćenim standardima međunarodnog prava, ona smatra da je bitno da su Zakonom definisali kriterijume koje neko područje mora da ispunjava da bi bilo predloženo kao Natura 2000 područje.
“Precizirano je da područja ekološke mreže obuhvataju područja važna za očuvanje ptičjih staništa i ptičjih vrsta, kao i područja važna za očuvanje staništa i divljih vrsta biljaka i životinja. U Predlogu zakona prepoznata je Agencija za zaštitu životne sredine kao organ koji je nadležan da u saradnji sa stručnim i naučnim institucijama iz oblasti zaštite prorode, formira bazu podataka i priprema dokumentaciju za uspostavljanje područja ekološke mreže. Posebno je važno to što smo precizirali i ko će biti upravljači područja ekološke mreže, a sve radi dugoročne zaštite i brige o određenim stanišnim tipovima i vrstama od interesa za EU i Crnu Goru”, kazala je Vojinovićeva.
Ona je pojasnila da je uspostavljanje Natura 2000 mreže uslov koji Crna Gora mora ispuniti najkasnije do dana ulaska u EU i to je oblast za koju se ne dodjeljuju prelazni periodi.
“To znači da nas u narednom periodu očekuje intenzivan terenski i naučni rad na prikupljanju i objedinjavanju baza podataka o važnim staništima, njihovim granicama, divljim vrstama biljaka i životinja, posebno ptica, gustini njihove populacije...”, kazala je Vojinovićeva.
Jedna od primjedbi sa javne rasprave je bila i da se Zakonom onemogućava podnošenje inicijative za proglašenje novog zaštićenog područja zainteresovanim subjektima, pa je bilo predloga da to može da uradi čak i fizičko lice.
“Ostali smo pri stavu da inicijativa formalno treba da ide sa nivoa institucija, kako državnih tako i lokalnih, u zavisnosti od pretpostavljene kategorije zaštite, zbog mogućnosti planiranja proglašenja novih zaštićenih prirodnih dobara u skladu sa odredbama važećih prostornih planova i definisanja prioriteta. Svakako, dosadašnje inicijative koje su dolazile nadležnim institucijama od pojedinaca i NVO sektora za pokretanje postupaka zaštite određenih područja su skoro u potpunosti bile sprovedene u smislu podnošenja formalnih inicijativa onako kako to zakon predviđa”, kazala je Vojinovićeva.
Osniva se banka gena za koju do sada nije bilo novca
Zakon predviđa i osnivanje banke gena. Vojinovićeva podsjeća da je to stavka i iz prethodnog Zakona, ali da nije došlo do njenog uspostavljana, najviše zbog značajnih finansijskih sredstava koja se moraju izdvojiti.
Posebno je zanimljiv dio koji se tiče istraživanja, korištenja, branja i lova biljaka, životinja i gljiva, ali i speleoloških i geoloških objekata, gdje je Zakon restriktivniji nego drugi propisi. “Zaštita vrsta je dosta strogo regulisana i evropskim zakonodavstvom kao i brojnim konvencijama.
Upravo iz razloga potrebe usklađivanja posebno smo vodili računa o ovom aspektu. Kad je riječ o speleološkim objektima, novim Zakonom su se uredili i određeni problem iz prakse koji se prije svega odnose na zabranjene i dozvoljene radnje u speleološkim objektima”, kazala je Vojinovićeva.
Galerija
Bonus video:
