Ministar saobraćaja Osman Nurković tvrdi da se taj resor, osim sa poznatom, zaboravljenom petljom na dionici Smokovac-Mateševo, suočava sa drugim, brojnim izazovima.
Kaže i da Ministarstvo ima nedvosmislen stav da se svako nepoštovanje pravila struke, koje za posljedicu može imati negativan uticaj na životnu sredinu tokom izgradnje autoputa, mora biti sankcionisano.
Za Aerodrome Crne Gore je, ističe, zainteresovano mnogo koncesionara iz čitavog svijeta - Indija, Južna Koreja, Turska, Francuska, Njemačka, Italija.
Poručuje i da ima partijskog, kao i rođačko-familijarnog zapošljavanja u državnim organima i preduzećima, ali ocjenjuje da je gore od toga ako ti kadrovi nemaju dovoljno znanja za mjesta koja pokrivaju.
- Kako ocjenjujete napredak u izgradnji autoputa u prethodne dvije godine? Sa kojim ste se preprekama suočavali ili se suočavate? Kakvo je bilo zatečeno stanje?
Kompleksnost ovog projekta uslovljava zavisnost uspjeha njegove realizacije od brojnih faktora, od kojih često neki i nisu u domenu uticaja od strane upravljačke strukture. Iza nas je period ispunjen brojnim izazovima kao neminovnim pratiocima projekta ove vrste i vrijednosti, kakav se prvi put realizuje u Crnoj Gori, zbog čega su se i pripremne aktivnosti odvijale sporijim tempom u odnosi na očekivani.
U početnom periodu realizacije dodatna otežavajuća okolnost je bila činjenica da izvođač radova, iako renomirana međunarodna kompanija, u tom trenutku nova na evropskom tržištu, jeste ispoljila nedovoljno poznavanje primjenjivih propisa, procedura i standarda, na čijoj dosljednjoj primjeni se insistiralo.
Činjenica da sam nakon godinu i sedam mjeseci od dana ugovaranja, zatekao stanje sa pet izdatih dozvola, (do sada izdato 30), te da je izvedenih radova u 2016. bilo u vrijednosti od 9,5 miliona eura, dovoljno govori sa čim sam se suočio. Pogotovo ako se zna da je od tada do isteka ugovorenog roka preostalo dvije godine i pet mjeseci.
Sve ovo je u određenoj mjeri imalo i svoj uticaj na tempo projektovanja i kasnije na izvođenje radova na terenu. Vanrednim naporom i punim angažmanom svih subjekata angažovanih na ovom projektu u protekle dvije godine, danas imamo čvrsto postavljene temelje za nastavak izgradnje ovog puta do njegove pune izgrađenosti, čime želimo da osiguramo, ne samo bolju povezanost između pojedinih regiona Crne Gore, već i bolju regionalnu povezanost Crne Gore i njenu povezanost sa mrežom Trans-evropskih koridora.
Osman NurkovićU protekle dvije godine, nakon što su se zajedničkim naporima prebrodili početni izazovi u realizaciji, izvedeno je 55,4 odsto od ugovorene vrijednosti radova na prioritetnoj dionici od Smokovca do Mateševa. Istovremeno preduzimamo aktivnosti na stvaranju uslova za nastavak izgradnje ovog puta na potezu od Mateševa do Andrijevice, za što počinje izrada idejnog projekta sa pratećim elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu i društvo. Izrada je finansirana od strane Evropske komisije, kojoj smo se i krajem novembra obratili sa zahtjevom za odobravanje bespovratnih sredstava u iznosu od 54,6 miliona, što je 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za izgradnju pomenute dionice.
Neminovno je da je bilo izazova, njih će biti i ubuduće jer ih svaka ljudska aktivnost sama po sebi generiše. Projekat autoputa je bio san generacijama prije nas. Ovoj generaciji je pripala čast i odgovornost da ga realizuje, a u dobrobitima od njegove realizacije će uživati generacije iza nas.
Ovaj put je put uspjeha ka daljem održivom razvoju Crne Gore, primjerenom potrebi i privrede i građana, kojima u nasljeđe želimo da ostavimo ono što će biti odraz posvećenosti, profesionalizma i kvaliteta koji ničim ne želimo da dovedemo u pitanje.
- Dobili ste u ruke “vruć krompir” da raspetljate zaboravljenu petlju. Šta je Vaše rješenje za famoznu petlju i kakve su projekcije - koliko ona u konačnom može da košta?
Raspetljavamo i druge petlje, ali se zbog toga ne žalimo, već posvećeno, kao tim radimo, i pokušavamo da rješavamo sve probleme sa kojim se suočavamo, ne samo oko autoputa, nego i u drugim sektorima iz naše nadležnosti. Sa mogućnošću pojave naknadnih i nepredvidivih radova se računalo i prilikom zaključivanja Ugovora o projektovanju i izgradnji dionice na potezu od Smokovca do Mateševa. Projektnim zadatkom za izradu Glavnog projekta ove dionice definisan je obim i vrsta radova u cilju osiguranja kompletnosti i pune funkcionalnosti autoputa i sve do okončanja izrade Glavnog projekta nisu se mogle pokretati ugovorne procedure u cilju zaključenja realizacije naknadnih i nepredvidivih radova.
S obzirom na to da je postojanje naknadnih i nepredvidivih radova uobičajena pojava tokom realizacije ugovora o građenju, čak i onih mnogo manje kompleksnih i vrijednih, FIDIC Opšti uslovi ugovora (projektovanje i građenje), upravo iz tih razloga predviđaju mogućnost rezervisanja tzv. okvirne sume za namjene finansiranja naknadnih i nepredvidivih radova, kao jednog od ključnih principa i modela FIDIC ugovora, kojim se na pravedan način definiše podjela rizika i odgovornosti ugovornih strana.
Prva faza petlje Smokovac će biti finansirana iz ove okvirne sume, a kolika će biti tačno vrijednost njene izgradnje rano je govoriti prije okončanja odgovarajućih ugovornih procedura na osnovu kojih će se odrediti uslovi i način realizacije, pa i izvođač radova, jer podsjetiću da Ugovor ostavlja mogućnost da u slučaju da strane ne mogu postići saglasnost oko uslova za realizaciju naknadnih i nepredvidivih radova Investitor može angažovati drugog izvođača, a sve u cilju maksimalne zaštite svojih interesa.
- Studiju izvodljivosti druge faze autoputa finansiraju evropske institucije. Znači li to da se može očekivati da se i Evropa uključi u drugu fazu izgradnje?
Sama činjenica da se projekat autoputa Bar-Boljare nalazi na SEETO glavnoj transportnoj mreži i da je kao takav od 2015. dio indikativnog proširenja osnovne regionalne saobraćajne mreže TEN-T-a na prostor Zapadnog Balkana, odnosno dio proširenog koridora Bliski Istok-Istočni Mediteran u okviru Trans-evropske transportne mreže, govori u prilogu činjenice o značaju koji ovom projektu daje i EU.
Svakako da je Evropa već prisutna na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare, jer se priprema idejnih projekata i pratećih elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i društvo za obilaznicu oko Podgorice i dionicu na potezu od Mateševa do Andrijevice, kao i izrada nove Studije opravdanosti za čitav autoput Bar-Boljare finansira sredstvima Evropske komisije.
Na podršku Evropske komisije računamo i kod obezbjeđivanja sredstava za izgradnju dionice na potezu od Mateševa do Andrijevice, za što smo zahtijevali dodijeljivanje bespovratnih sredstava kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan, što je i bila jedna od tema mog nedavnog razgovora sa evropskom komesarkom za saobraćaj, Violetom Bulc.
Uputili smo i poziv da što veći broj evropskih kompanija, čije prisustvo nije izostalo ni kod realizacije prioritetne dionice, ispolji svoje interesovanje za nastavak izgradnje autoputa i predloži svoje uslove i modele realizacije ostalih dionica autoputa na bazi najbolje međunarodne prakse, a uz poštovanje principa jednakog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije.
U oblasti saobraćaja, sa Evropskom komisijom već ostvarujemo uspješnu saradnju za koju vjerujemo da će se u narednom periodu dodatno produbiti. Podsjetiću da u oblasti saobraćaja, EU godišnje u Crnoj Gori troši oko 35 miliona eura, pri čemu se značajan dio odnosi na saobraćajnu infrastrukturu, a zašto svakako zahvalnost dugujemo i Delegaciji EU u Crnoj Gori.
- Kako komentarišete posljednja dešavanja u vezi sa navodnim uništenjem korita Tare?
Pitanje zaštite životne sredine u realizaciji infrastrukturnih projekata je jedno od ključnih pitanja koje se tretira sa posebnom pažnjom, pa je i takav tretman osiguran kod realizacije dionice Smokovac-Mateševo autoputa Bar-Boljare.
Radovi na autoputu izvode u skladu sa Glavnim projektom odobrenim od strane Državne komisije za reviziju tehničke dokumentacije, odnosno za isti je izdata Građevinska dozvola čiji sastavni dio su i potrebne saglasnosti nadležnih organa, a stručni nadzor nad radovima u skladu sa Ugovorom o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac-Mateševo autoputa Bar-Boljare i propisima Crne Gore, preko renomiranih domaćih i međunarodnih eksperata, vrši međunarodni nadzorni organ, konzorcijum Ingerop - Geodata.
Osman NurkovićNa terenu je osigurano i redovno prisustvo nadležnih inspekcijskih organa, koji shodno svojim ovlašćenjima preduzimaju odgovarajuće zakonom propisane mjere. Bez obzira na veličinu i tehničku kompleksnost izgradnje projekta autoputa, Ministarstvo ima nedvosmislen stav prema izvođaču radova, kao i prema nadzornom organu za beskompromisno poštovanje primjenjivih propisa, standarda i pravila struke i svako nepoštovanje istih, koje za posljedicu mogu imati negativan uticaj na životnu sredinu, mora biti sankcionisano.
Nedavno je u Crnoj Gori boravila misija UNESKO eksperata i svakako da će svi učesnici u realizaciji ovog projekta i sa moje strane, imati nedvosmisleni nalog za praćenje svih zahtjeva i preporuka UNESKO eksperata ukoliko ih bude, mada smo uvjereni da su svi zahtjevi struke i propisa već ispoštovani.
- Koje su najznačajnije promjene u Nacrtu koncesionog akta za aerodrome, od septembra od kada je na javnoj raspravi?
Jako aktuelna tema je svakako i koncesioni akt za crnogorske aerodrome, koji planiramo da kandidujemo na nekoj od sjednica Vlade početkom naredne godine. Postoji ogromno interesovanje koncesionara iz čitavog svijeta - Indija, Južna Koreja, Turska, Francuska, Njemačka, Italija odnosno više od 20 potencijalno zainteresovanih kompanija. Tokom javne rasprave smo čuli niz dobrih i konkretnih sugestija koje smo, zajedno sa drugim komentarima koje smo dobijali u pisanoj formi sa raznih adresa,na sastancima organizovanim na ovu temu, razmotrili i shodno tome dodali u koncesioni akt i ugovor o koncesiji. Vjerujemo da smo došli do kvalitetnog materijala, koji ćemo uputiti prema Vladi, koja će dati konačnu ocjenu i donijeti odluku o usvajanju.
Najznačajnije promjene ili poboljšanja inicijalnog teksta o kojem je vođena javna rasprava su slijedeće: u prve 3 godine od preuzimanja Aerodroma, koncesionar je dužan da investira najmanje 85 miliona eura; da uplati u budžet države avans u iznosu od najmanje 100 miliona; da uplaćuje godišnju koncesionu naknadu od najmanje 10 odsto od ukupnog godišnjeg prihoda; da obezbijedi prava radnicima najmanje kao prava definisana Kolektivnim ugovorom, koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici u ovoj godini. Dakle, prije svega investiciono ulaganje u kratkom roku, u prve tri godine i u velikom iznosu, od najmanje 85 miliona eura. Finansijske uslove smo utvrdili kao najniži iznos i procenat, čime smo dali šansu koncesionarima da se takmiče. Uz opravdan optimizam, imajući u vidu veliko interesovanje, očekujemo veci iznos i procenat od najniže određenih. Zaštitili smo interese radnika, kvalitetnim i sveobuhvatnim Kolektivnim ugovorom.
- Šta su, prema Vašem mišljenju, najveći uspjesi za ove dvije godine, a šta najveći izazovi za koje još nemate pravo rješenje?
Dosta puta do sada sam govorio o izazovima u resoru saobraćaja i jasno je da su najveći izazovi upravo situacija u nacionalnom avioprevozniku, kao i status dinamike realizacije kapitalnog projekta izgradnje prve dionice autoputa Bar Boljare, ali i stvaranje uslova za realizaciju sledećih dionica. Već smo govorili o pomacima u oblasti pomorstva tu prije svega mislim na poboljšani status pomoraca, vraćanjem na tzv. “Bijelu listu”, ali i intenzivnijom saradnjom koju smo sa pomorcima ostvarili. Očekujem da ta saradnja u narednom periodu bude još konkretnija i da će dati rezultate na obostrano zadovoljstvo.
Koliko je prioritetna dionica bila izazov mogu reći i da je uspjeh. Kako sam već rekao na početku, kompleksnost ovog projekta je uslovila dinamiku uzvođenja radova, ali intenzivirane aktivnosti daju rezultate i mogu da budem zadovoljan. Ipak, u 2019. godini očekujem još više zalaganja kako sa naše strane tako i od strane izvođača radova. Pred nama je mnogo posla u smislu realizovanja investicija u željezničkom sektoru, ali i u oblasti državnih puteva. Takođe nas očekuju i dalje procedure kada je u pitanju koncesioni akt za crnogorske vazdušne luke. Rekao bih na kraju da nas izazovi očekuju i u godini pred nama, ali da se trudimo da ih spremni dočekamo i prevaziđemo.
Problem su nekompetentni činovnici kojima je partijska knjižica jedina preporuka
- Iako ste više puta naglašavali da oni koji se protive koncesiji aerodroma čuvaju svoje biračko tijelo, šta Vi mislite o partijsko-rođačkom zapošljavanju?
Zapošljavanje je kompleksna priča u našim uslovima, tako da nije jednostavno dati odgovor, ali pokušaću da odgovorim. Naravno, potvrđujem vašu konstataciju iz postavljenog pitanja da ima partijskog, kao i rođačko-familijarnog zapošljavanja. To su sigurno problemi, sa kojim se moramo suočavati i pokušati da ih eliminišemo, ali neće biti lako i ne mogu se eliminisati preko noći. Problemi, koji su po mojem mišljenju mnogo veći, su nepoštovanje zakona, kao i zapošljavanje nestručnih i nekompetentnih lica, koji imaju samo partijsku i rođačku legitimaciju.
U ovoj oblasti je potrebno povećati odgovornost, onih koji donose odluke, posebno onih koji se usude da krše zakon. Moje tvrdnje u vezi sa protivnicima koncesije su lako dokazive jer postoji dokumentacija sa egzaktnim podacima, koje sam više puta javno isticao. U ovom slučaju me jako zabrinjava spoj više elemenata koje sam prethodno istakao, od koji je prisutno, kršenje zakona, rođačko-familijarno zapošljavanje, kao i zapošljavanje osoba sa nedovoljno znanja i kompetencija, bez adekvatnih provjera. Naravno, ovim pojavama se mora stati na put, i u ovom privrednom subjektu, ću kao resorni ministar preduzeti konkretne mjere.
Država da posveti više pažnje pomorcima
- Pomorci su mnogo kritikovali Ministarstvo jer su dugo bili van “bijele liste”. Šta se dešava u tom dijelu?
Nijesu pomorci kritikovali, koliko su mediji preuveličavali, a siguran sam da je istina i prava mjera, negdje između ove dvije krajnosti. Mišljenja sam da pomorstvo zaslužuje veću pažnju nego što je do sada imalo i smatram da je u ovoj oblasti najveći uspjeh vraćanje naših pomoraca na tzv. “bijelu listu”, odnosno priznavanje ovlašćenja našim pomorcima da plove na brodovima pod zastavama EU, koja je tu odluku donijela 23. marta 2017. godine.
Takođe, želim da istaknem posebno pomorce kao organizaciju i ogromni potencijal s kojim ova država raspolaže. Država treba da im posveti više pažnje posebno kod potpisivanja sporazuma sa drugim zemljama, koje bi omogućile našim pomorcima da plove pod njihovim zastavama, jer što više budemo potpisivali sporazuma naši pomorci će moći da biraju kompanije i zastave pod kojima će da plove i time imaju mogućnost da odaberu najbolju opciju, zastavu, platu i druge uslove.
Istakao bih da smo potpisali sporazum sa Portugalom, već pregovaramo sa Holandijom, a sporazum sa Ukrajinom treba da se obnovi. U pregovorima smo sa zemljama koje imaju svoje flote kako bi našim pomorcima obezbijedili bolje uslove na tržištu. Pomorci su veliki potencijal i značajno je da se mnoge više pažnje njima posveti. Što se tiče njihove dokumentacije, uredićemo to na bolji način nego do sada, radi evidentiranja i legitimacija koje oni koriste praktično kao pasoš prilikom plovljenja.
Bonus video:
