Odbornici u Skupštini Glavnog grada jednoglasno su usvojili Predlog odluke o mjesnim zajednicama, što znači da će ubuduće građani birati predsjednike mjesnih zajednica, a ne gradonačelnik.
Predstavnici opozicije su podržali odluku nakon što je na jutrošnjoj sjednici Odbora za statut i porpise, koja je održana prije sjednice, postignuta saglasnost da odluka stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu, a ne kako je prvobitno bilo predviđeno, od 1.decembra 2016.godine.
To su, između ostalog, amandmanima tražili odbornici Demokrata i Demos-a. O njihovim amandmanima se Skupština nije izjašnjavala, jer su ih odbornici Demokrata i Demos-a na sjednici odbora povukli, te je iste amandmane podnio odbor za Statut i propise.Nakon što ih je prihvatio predlagač odluke, amandmani su postali sastavni dio odluke, te se o njima nije glasalo.
Dragan Ivanović (SNP) je kazao da će SNP glasati za odluku, jer su uspjeli da prevaziđu neslaganja oko prelaznih i završnih odredbi odluke.
“Svi smo po malo popustili, da odluka bude kvalitetna…Nije ovo Sveto pismo, praksa će pokazati da li će biti izmjena”, istakao je Ivanović.
Šef odborničkog kluba Demokrata Vladimir Čađenović je ocijenio da se lako došlo do usaglašavanja 55 članova odluke, ali da je bila sporna “nečija namjera da odloži izbor novih rukovodstava mjesnih zajednica nakon parlamentarnih izbora”.
“Sada kada usvojimo odluku na nama je da pribavimo od MUP-a izvode iz prebivlišta za mjesna područja i da krenemo u realizaciju ove odluke u onim rokovima koje predviđa. Nadam se da će građani sa ove Skupštine dobiti poruku da će prije parlamentarnih izbora imati mogućnost da slobodno izaberu savjete u svih 58 MZ u gradu”, kazao je Čađenović.
Zamjenik gradonačelnika Časlav Vešović je ocijenio da odluku donose u ubjeđenju da će zaživjeti u praksi i da će omogućiti da se mjesne zajednice organizuju na bolji način, nego što je to bilo u dosadašnjem periodu. Objašnjavajući zašto je prvobitno bilo predviđeno da odluka stupi na snagu 1.decembra 2016. godine, Vešović je kazao da njihov cilj nije bio motivisan samo potrebom da i opozicija bude dio savjeta MZ.
“Naše razmišljanje je bilo u pravcu oslobađanja građana političkih tenzija koje su prirodne kada se sprovodi kampanja za parlamentarne izbore. Mislimo da nije bilo dobro da se izbori u MZ odvijaju u povećanim političkim tenzijama uzrokovanim političkom kampanjom”, kazao je Vešović.
Predsjednik kluba odbornika Demos-a Goran Radonjić ocijenio je da su predstavnici vlasti pod pritiskom odbornika, NVO i međunarodne zajednice bili prinuđeni da prihvate nešto što su odbijali da urade četvrt vijeka.
“Tek treba da uslijedi primjena i da li ćemo početi da se držimo onog što se usvoji i ostaje da svi pratimo –opozicija, mediji,NVO i EU da vidimo da li ovo što smo se konačno dogovorili važi… Daleko od toga da je sve riješeno i da je ovo ključna stvar u uspostavljanju povjerenja u izborni proces. Ovo je samo minimalna stvar na lokalnom nivou…”,kazao je Radonjić.
Nezavisni odbornik Luka Rakčević je kazao da su se najveće zloupotrebe u izbornim periodima su vršile preko MZ.
“Kroz MZ se ‘targetovalo’ i lociralo biračko tijelo i netransparentno dijelila pomoć, brašno, besplatni udžbenici, tempirano se asfaltiralo, zapošljavalo se... U izbornoj 2014-oj je na teritoriji grada isplaćeno preko pola miliona socijalne pomoći isplaćeno”, kazao je Rakčević.
Bonus video:
