Ministarstvo održivog razvoja i turizma nema mandat, ni namjeru da komentariše odluke suda, ali cijeneći važnost tog područja, opredjeljenje Ministarstva i drugih resornih institucija za zaštitu je nesporno, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Branimir Gvozdenović.
„U tom pravcu idu svi planski dokumenti koje predlaže Ministarstvo, ili na koje daje mišljenje, baš kao i planovi da se upravo sa Solanom predstavimo na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, dajući tako dodatnu međunarodnu, održivu dimenziju ovom kompleksnom pitanju“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se sudskom odlukom ne utiče se na proces zaštite u planskim dokumentima nižeg reda.
„Nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, predviđa zaštitu ovog lokaliteta i izgradnju komplementarnih turističkih sadržaja (posmatranja flore i faune i eko rizort) na jednom manjem dijelu Solane, na kojem i sada postoji građevinsko područje površine oko svega šest hektara (od ukupno skoro 1500ha koliko obuhvata cijela Solana), te nema ni govora o bilo kakvim velikim turističkim ili drugim kapacitetima u okviru lokaliteta Solane. Na tim principima izrađen je i Prostorni plan opštine Ulcinj koji je u fazi Predloga. Na kraju, i sami državni plan nije predviđao pretvaranje kompleksa Solane u građevinsko područje. Nacrt Prostornog plana za obalno područje, koji je sada u fazi javne rasprave, predviđa širu razvojnu turističku zonu od 70 hektara, ali ona najvećim dijelom obuhvata prostor van granica Solane”, naveli su iz Ministarstva.
U tom resoru decidno tvrde da niko ni od opštine ni od Ministarstva ne može tražiti izdavanje bilo kakve građevinske dozvole za taj prostor, jer ne postoje planski preduslovi za tako nešto.
Oni su odbacili i optužbe da se proces stavljanja Solane pod zaštitu odlaže.
„Svi moramo biti svjesni da je, upravo zbog važnosti ovog prostora redosljed koraka u toku procesa zaštite ključan. Lokalitet zahtijeva kako zaštitu, tako i njegovo održivo upravljanje, s obzirom da je riječ o vještačkom ekosistemu, koji ne može opstati sam. Namjera Ministarstva je da dodatno unaprijedi cijeli postupak proglašenja Solane zaštićenim područjem, posebno sa aspekta upravljanja tim područjem, uključujući i sredstva za upravljanje. Samo tako ćemo izbjeći da proces zaštite bude opterećen eventualnim odštetnim zahtjevima (kao što je to bio slučaj sa Tivatskim solilima)“, kaže se u odgovorima Ministarstva na pitanja „Vijesti“.
Oni su istakli da dio Nacrta Odluke o proglašenju Solane spomenikom prirode opštine Ulcinj, koja predstavlja osnovu za stavjanje pod nacionalnu zaštitu, čini i Studija zaštite, kojom se predviđa da budući upravljač Solanom organizuje proizvodnju soli. Studija, kako navode, nije dala model finansijske održivosti budućeg zaštićenog područja, pa su tražene dodatne analize, za šta je Ministarstvo angažovalo međunarodne i domaće eksperte.
„Naravno, pozdravljamo, podržavamo i cijenimo sve inicijative i praćenje kompletnog procesa zaštite, uz, vjerujemo, razumijevanje da odgovoran pristup jednom ovako važnom pitanju, zahtijeva određeno vrijeme i nije u koliziji sa našim nespornim opredjeljenjem za zaštitu“, kaže se u saopštenju.
Oko Solane se uzdamo u Evropsku komisiju
Predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) su preduzeli sve mjere obavještavanja relevantnih međunarodnih institucija i organizacija počev od Evropske komisije i parlamenta do sekretarijata konvencija (Bern, Bon i Ramsar) kao i organizacija koje se već više od decenije bave zaštitom ovog područja (Euronatur, BirdLife International, MAVA fondacija) povodom novonastale situacije zbog odluke Ustavnog suda, koji je poništio odluku Skupštine o izmjeni prostornog plana kojim su Ulcinjska solana i još desetak lokaliteta bili zaštićeni kao spomenici prirode i na kojima je bila zabranjena gradnja.
CZIP smatra da čak ni ovako negativan razvoj situacije ne mora biti poguban po zaštitu Ulcinjske solane dok god Evropska komisija zaštitu ovog prostora drži kao preduslov za otvaranje poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju Crne Gore.
„Pored podrške Evropske komisije vjerujemo da će i Ministarstvo održivog razvoja i turizma spremnije ući u dalje napore za zaštitu Solane, te da će konačno sa deklarativnih izjava preći na konkretna djela. Napominjemo da je sada od presudnog značaja slanje formulara Ramsar Sekretarijatu kako bi se Solana zaštitila na međunarodnom nivou te da se pripreme oko slanja formulara ne mogu više odlagati u beskonačnost“, kazala je Jovana Janjušević iz CZIP.
Ona je navela da je upravo usljed ovakvog razvoja događaja Ministarstvo više nego ikad obavezno obavijestiti građane u kojoj fazi su upis Solane na listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja budući da su te radnje pompezno najavili na Dan močvarnih staništa, ne trudeći se da obavijeste javnost o pojedinostima poduzetih koraka.
„Takođe, smatramo da uprkos sudskom poništenju odluke parlamenta stav resornog Ministarstva može i mora pružiti dovoljnu institucionalnu podršku procesu zaštite solane kroz nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Podsjećamo javnost da i ovaj plan predviđa turističku valorizaciju solane kroz izgradnju smještajnih kapaciteta za 1500 kreveta, kao i da Ministarstvo donosi ovaj plan te da se isti može još uvjek u fazi nacrta mijenjati u korist zaštite prirode i proizvodnje soli“, kazala je Janjušević.
Iz CZIP navode da će se odlukom Ustavnog suda na udaru neće naći samo Solana, već i druga područja koja su takođe prepoznata kao zaštićena.
„Naime kao spomenici prirode i predjeli posebnih prirodnih oblika spornom odlukom prepoznate su Platije, kanjon rijeke Cijevne i kanjon Male Rijeke, kanjon Mrtvice, Tivatska Solila, Luštica, Morinjski zaliv, Šasko jezero, Ulcinjska solana sa knetama i Ada Bojana. Konkretne posljedice poništenjem odluke parlamenta, pretrpjeće procesi u poodmakloj fazi zaštite Ulcinjske solane i kanjona rijeke Cijevne“, saopštili su iz CZIP.
Galerija
Bonus video:
