Zdravstveni sistem mora da uradi više u borbi protiv virusnih infekcija koje će postati smrtonosne za 10 do 15 godina.
To je "Vijestima" saopštio subspecijalista kardiologije i specijalista interne i urgentne medicine Ognjen Novosel, ocijenivši da je medicinsko osoblje nekvalitetno edukovano i da nedostaje materijalnih mogućnosti za dijagnostiku.
Novosel kaže da je na državi veća odgovornost nego na pacijentima, jer će virusne infekcije biti smrtonosne posebno u malim državama kao što je Crna Gora, jer ih je nemoguće kontrolisati.
On je rekao da hladni dani pogoduju virusima i da posebna povezanost postoji između niskih temperatura i komplikacija.
"Klinička slika je složenija, virusi su eksplozivni, a kadar nema mogućnosti da ih dijagnostikuje", kazao je Novosel, dodavši da je najugroženija vitalna populacija od 20 do 55 godina.
On je naglasio da postoji šest potencijalno opasnih virusa u Crnoj Gori, koji se šire pri niskim temperaturama.
"To je koksaki virus, koji ima 29 serotipova od kojih su najopasniji B1, B2, B3, B4, B5 i B6, citomegalovirus (cmv), humani herpes virus 6, parvo B 19 virus, adenovirus i influenca, kao i virus ebv (virus poljupca i seksualnog kontakta koji može da dovede do tumora limfnih žlijezda)”, pojasnio je on.
Kaže da se jednolančani koksaki virus prenosi prljavim rukama i preko sluzokože.
"To je tihi ubica srca i dovodi do upale srčanog mišića (miokarditisa)".
Novosel je kazao da je opasan i dvolančani citomegalovirus, i da je posebno opasna kombinacija infekcije takvog i jednolančanog virusa.
Pozvavši se na posljednje objavljeno istraživanje u Londonu, on je upozorio da dva virusa različitog porijekla, ako se nađu u organizmu, nepoznatim mehanizmima sarađuju i zajedno djeluju, iako su raznorodni.
Sve to, kaže Novosel, dovodi do obolijevanja srca i mišića, a pacijenti osjećaju umor, malaksalost, brzo zamaranje.
Novosel je preporučio građanima da vode računa o ličnoj higijeni i da redovno idu na preglede kod kardiologa, a zatim i infektologa i pulmologa.
Najugroženiji političari, piloti, novinari...
Novosel tvrdi da virusi, osim što su najrasprostranjeniji kod vitalne populacije, posebno pogađaju i rizične profesije.
"Među njima su političari, piloti, stjuardese, šalterski radnici, brojači novca, novinari, medicinsko osoblje, kasirke, sportisti", kazao je on, dodavši da tu spadaju i radnici koji su izloženi virusima prilikom kontakta, nastupa i putovanja.
Istakao je da od hormona interferona, koji imamo u krvi i koji je genetski kontrolisan, zavisi da li će se virusi razmnožiti.
Bonus video:
