Preporodu se, tokom prošle godine, za pomoć obratilo više od 60 zavisnika od narkotika, kazao je direktor te nevladine organizacije, Jovan Bulajić, navodeći da bilježe rast interesovanja za tretmane koje obezbjeđuju.
„U 2015. godini Preporod je bio adresa na kojoj je pomoć zatražilo preko 60 zavisnika/ca. Ovdje mislimo isključivo na nove ljude. Znači, ovoj brojci treba dodati i 15-ak zavisnika/ca koji su recidivirali. I ako to posmatramo na način da se sedmično prosječno javljalo više od jednog novog zavisnika, bojim se da možemo govoriti o baš velikom problemu”, kazao je Bulajić.
On je poručio da je bitno razumjeti da je riječ o osobama koje su tražile pomoć da bi izašle iz problema zavisnosti.
„Ovo je bitno napomenuti zbog činjenice da postoje programi smanjenja štete koji se primarno ne bave izlaskom iz problema, već kako samo ime govori, smanjenjem štete, u smislu preveniranja prenosa krvlju i polno prenosivih infekcija kod intravenskih korisnika droga“, kazao je Bulajić agenciji MINA.
On je pojasnio da je to isključivo internu statistiku iz Preporoda. „I ona nam govori da bilježimo rast interesovanja i potražnje za tretmanima koje pružamo i obezbjeđujemo“.
„Mnogo je veći broj muškaraca u odnosu na broj žena koje potražuju pomoć. I to nužno ne mora da znači da je proporcionalno u odnosu na stvaran broj zavisnika. Ubjeđenja sam da ta razlika najviše ima veze sa socijalnim okolnostima koje se specifično vežu za pol osobe koja je zavisna“, kazao je Bulajić.
On, kako je rekao, prevashodno misli na način dolaska do novca za kupovinu droge.
„Neminovno je da kroz vrijeme osobe koje su zavisne uđu u svijet kriminala da bi došli do novca za kupovinu droge. I dok muškarci najčešće posežu za krađama, pljačkama i otimačinama, cure se nažalost sve češće obru u (teško dokazivoj) prostituciji. I na prvi pogled, manje trpe, pa se zbog toga i rjeđe javljaju za pomoć“, kazao je Bulajić.
On se, kako je naveo, što se mlađe populacije tiče, boji da stvari ne idu u dobrom pravcu.
„I istraživanja govore da je bojazan opravdana. Naime, jedino relevantno (makar što se mog doživljaja tiče) istraživanje koje govori o stanju među srednjoškolskom populacijom, a radio ga je Institut za javno zdravlje, i zove se ESPAD, takođe govori o blagom rastu, u zavisnosti o kojoj se supstanci radi“, kazao je Bulajić.
On je rekao da je Preporod prošle godine počeo primjenjivati Unplugged program primarne prevencije koji je već u sedam država Evropske države donio vidljive i mjerljive pomake na bolje kada su srednjoškolci u pitanju, a taj se program prvi put primjenjuje u Crnoj Gori.
„Što se gradova tiče, Podgorica, Nikšić i Bar su, makar prema našoj statistici, tri grada sa najvećim problemom. I čini mi se da je sjever države malo manje opterećen problemom nego što je to slučaj sa centralnim i južnim dijelom“, saopštio je Bulajić.
On je, kako je rekao, siguran da još nema zvaničnih podataka niti brojki iz registra zavisnika i da odgovor na pitanje „kada će“ treba potražiti od Ministarstva zdravlja.
Upitan kakva je danas situacija u Crnoj Gori kad je u pitanju podrška države projektima čiji je cilj pomoć zavisnicima od narkotika, Bulajić je rekao da nije prezadovoljan.
„Jednom godišnje država raspiše konkurs na kojem možete aplicirati za sredstva. Famozni konkurs za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. I to je rijedak konkurs, ako ne i jedini, koja ima specifičan fond baš za problematiku bolesti zavisnosti“, naveo je on.
Bulajić smatra da malo ljudi zna da na tom konkursu sredstva dobijaju i bolnice, i domovi zdravlja, centri za socijalni rad, mediji i drugi koji nijesu nevladine organizacije.
"Treba li pominjati da na tom konkursu, u ovoj oblasti, sredstva dobije i puno sportskih klubova i društava, i ako postoji oblast isključivo za sport. Bude poprilično neudobno čitati spiskove ko sve dobija i čime se sve u Crnoj Gori bori protiv droge. Raznim loptama, raketama, opancima i slično“, kazao je on.
Bulajić je pojasnio da, sagledavano na taj način, može se reći da država baš tu oblast i ne drži pod nekom specifičnom pažnjom.
„I mislim da se na ovakav način degradira borba nas koji smo stalno i isključivo samo u ovome. Deset je godina od kada Preporod, kao začetnik vaninstitucionalnog tretmana zavisnosti u Crnoj Gori, pomaže zavisnicima/cama i njihovim porodicama, i vjerujte da ni sam ne znam više od pet, šest organizacija koje se dotiču zavisnika. A na konkursu vam se odobri i po 90 projekata“, rekao je on.
Bulajić smatra da je to bezobzirno bacanje novca. „Novca kojim se moglo više i bolje pomoći onima kojima je pomoć prijeko potrebna“.
"Takođe mislim da je dragocjen detalj koji je pisao u prethodnoj nacionalnoj strategiji za sprečavanje zloupotrebe droga, a to je detalj koji određuje da bi država približno iste iznose trebala izdvajati kada su u pitanju i primarna i sekundarna i tercijerna prevencija. A na ovom konkursu prođe 99 odsto projekata koji su iz isključivo primarne prevencije“, dodao je on.
Prema riječima Bulajića, da stvar bude dodatno apsurdna, među onima koji dobijaju nema lokalnih kancelarija za primarnu prevenciju, koje se specifično bave ovom oblašću. „Nadam se da će se takva praksa brzo mijenjati“.
On je rekao da je saradnja sa rehabilitacionim centrima i komunama u regionu, ali i šire, nešto po čemu je Preporod prepoznat u Crnoj Gori.
„U Preporod dolaze zavisnici/ce iz cijele Crne Gore. Znaju da posle procesa motivacije, iz Preporoda mogu biti upućeni u neku od komuna u Švajcarskoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji, Austriji, i u regionu u Hrvatskoj, Srbiji. Sve je besplatno skroz, i to je detalj koji dodatno opredjeljuje i upućuje zavisnike/ce na nas. I to za sve kategorije zavisnika, zavisnica, zavisnica koje imaju djecu“, naveo je Bulajić.
Tu saradnju, kako je rekao, stalno produbljuju i šire, isputuju nove mogućnosti.
„Jer ima različitih pristupa u rješavanju problema zavisnosti. I nije sve za svakoga. Tako da smatramo, što je više mogućnosti i dostupnosti različitih programa, veća je vjerovatnoća da neko nađe izlaz iz problema“, poručio je Bulajić.
Bonus video:
