Crna Gora nema registar žena koje su dobile dijete uz pomoć anonimnih donatora van zemlje, a iz Ministarstva zdravlja ističu da ovakva evidencija ne bi mogla biti precizna.
“Ministarstvo ne raspolaže podacima o državljankama - osiguranicama Crne Gore koje su se podvrgle postupku vantjelesne oplodnje u nekoj od klinika u inostranstvu. Podaci se mogu dobiti od Fonda za zdravstveno osiguranje jer ta institucija daje odobrenje na teret sredstava države. Uvažavajući činjenicu da državljanke Crne Gore mogu same da se odluče na odlazak na vantjelsnu oplodnju i bez odobrenja Fonda, o sopstvenom trošku, vrstu evidencije koju navodite teško je voditi i doći do odgovarajućih podataka”, kazali su “Vijestima” iz institucije na čijem je čelu Kenan Hrapović.
Uvoz i izvoz sjemene tečnosti muškarca zabranjen je zakonom u Crnoj Gori. Sagovornici iz ginekoloških klinika objasnili su da bi postupak bio jednostavniji da je njen uvoz moguć jer bi Crnogorke mogle da završe postupak oplodnje kod svog ginekologa.
Za sada one koje se odluče na taj korak, oca za svoje dijete zbog zakonskih prepreka moraju odabrati sa liste donora sperme neke od klinika iz okruženja i tamo sprovesti postupak oplodnje. Ipak, iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da je to moguće učiniti i u Crnoj Gori.
“U skladu sa Zakonom o asistiranim reproduktivnim tehnologijama može se obaviti postupak vantjelesne oplodnje sa sjemenom tečnošću nepoznatog donora. Vantjelesna oplodnja može se obaviti u svim klinikama za koje se odluče korisnici ove usluge, a za osiguranike Fonda na klinikama u Crnoj Gori i inostranstvu sa kojima on ima zaključen ugovor”, kazali su iz Ministarstva, ne pojašnjavajući kako je to moguće kada se muška sjemena tečnost ne može uvesti.
O mogućem uvozu i carinskoj regulativi nijesu ništa komentarisali iz Uprave carina.
“U vezi sa ovim pitanjem predlažemo da se obratite Ministarstvu zdravlja u čijoj nadležnosti je primjena Zakona o uzimanju i korišćenju bioloških uzoraka i Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja”, kazali su iz Uprave, odgovarajući na pitanja o postupku uvoza sjemene tečnosti muškarca.
Za razliku od Crne Gore, građanke država Evropske unije sjemenu tečnost muškarca, koja se tretira kao medicinski materijal, mogu naručiti i preko interneta.
Na sajtu Evropske banke sperme moguće je kupiti sjemenu tečnost i za 300 eura. Listu potencijalnih donora moguće je suziti odabirom željene rase, krvne grupe, boje kose i očiju, visine, težine, obrazovanja... Ponuda donora je raznovrsna - na listi su biznismeni, studenti, pjesnici, sportisti, programeri, fizički radnici, učitelji, konobari...
A razlike u cijeni su nekoliko stotina eura. U opisu kako rade, piše da sjemenu tečnost šalju u Evropu za jedan do dva radna dana, a onima van Evrope stiže za tri do pet dana.
“U zavisnosti od zemlje. Međutim, preporučujemo da naručite online ili putem e-pošte najmanje 10 radnih dana prije očekivanog datuma dolaska na kliniku, kako biste osigurali nesmetano naručivanje i dostavu bez stresa”, piše na sajtu Evropske banke sperme.
Adžić: Odabrala sam Danca, prije oplodnje psihički se pripremiti
Beograđanka crnogorskog porijekla Ana Adžić danas je majka petogodišnje Antonije koju je dobila uz pomoć nepoznatog donora. Kada se prije pet godina odlučila da to uradi, sjela je sama u autobus i zaputila se za Makedoniju.
“U klinici mi je embriolog Boban Janevski predočio kako stoje stvari, budući da oni nude anonimne donore. Ja sam odabrala Danca, programera koji ima plave oči i plavu kosu. Kupila sam količinu sperme za tri puta i krenula u proces. Prve dve insjeminacije mi nisu uspjele, pa sam otišla na vantjelesnu oplodnju”, priča sagovornica “Vijesti”, koja je tu proceduru uradila u 40. godini.
Sam proces je počeo početkom februara kada je sa autobuske u Skoplju direktno pošla u bolnicu, primila anesteziju da bi joj izvadili jajne ćelije, malo odmorila i vratila se za Beograd. Odmah sjutradan javili su joj da je sve u redu i da ima dvije zdrave jajne ćelije.
“Narednog ponedjeljka sam otišla kolima sa drugom i drugaricom ponovo u Makedoniju. Tada su mi uradili vantelesnu oplodnju, ležala sam tačno dva sata u krevetu, nakon čega sam sjela u auto i uveče bila u Beogradu”, priča Adžić.
Poručuje ženama da je prije postupka vantjelesne oplodnje ili insjeminacija najvažnije da se psihički pripreme za to.
“Najvažnije je dati sve od sebe i ne kriviti sebe ako ne uspije. Zbog toga žena mora postići unutrašnji mir prije nego se odluči na takav korak. Nije mi bilo teško da uveče krenem iz Beograda autobusom, završim tretman na klinici u Skoplju i odmah autobusom nazad. Sama, bez pratnje, bez podrške. Nekad sam morala i posle dva dana da se vratim na pregled, ali vrijedjelo je”, kazala je ona.
Kaže da je srećna zbog podrške okruženja i ljudi koji je vole, i koji smatraju da je to najhrabrije i najhumanije što je mogla da uradi.
Od doniranja do oplodnje šest mjeseci
Sjemena tečnost koju donor ostavi u banci sperme mora mirovati šest mjeseci, prije nego je u klinici iskoriste.
"Zbog testiranja na HIV i druge prenosive bolesti sperma u banci miruje šest mjeseci. Prije nego nekoga prihvate kao donora on prođe sva testiranja, ali zbog činjenice da virus HIV-a može mirovati, kontrolna testiranja su nakon pola godine. Tek tada, ako je sve u redu, može se koristiti za insjemenaciju ili vantjelesnu oplodnju”, priča Adžić.
Bonus video:
