Više od hiljadu hektara šume izgorjelo je u posljednja dva mjeseca u namjerno podmetnutim požarima.
To tvrde u Nevladinoj organizaciji Grin Houm, s obzirom na to da je, kako ističu, nemoguće da požar bukne prirodnim putem u ovo doba godine.
“Zabilježeni su veliki požari u okolini Nikšića i na Komovima, a prošle sedmice buktalo je i u kanjonu Tare na dvije lokacije. Tih procijenjenih hiljadu hektara izgorjelo je ili zbog neodgovornog ponašanja građana koji nekontrolisano pale svoje njive i otpad, ili zbog potencijalne ekonomske dobiti pojedinaca koji namjerno podmeću požar”, saopštila je Ksenija Medenica.
Prema procjenama nadležnih institucija, od ukupnog broja požara tokom godine, u 95 odsto slučajeva krivac je čovjek, a svega 65,4 odsto nastaje iz nehata i nepažnje.
“Tokom ljetnjih mjeseci, požari su zastupljeni u većoj mjeri jer im povećani rizici od suša i negativni uticaji klimatskih promjena idu u prilog, ali ono što dodatno zabrinjava jesu sve češći šumski požari u jesenjem i zimskom periodu”, kazala je Medenica.
Medenica je navela da se šume Crne Gore , po očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti, svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi, ali i da brojne prijetnje kojima su izložene mogu značajno uticati na njihov gubitak.
“Uništavanje šuma nastaje usljed nelegalne sječe, krčenja puteva, prenamjena u poljoprivredna zemljišta, dok se šumski požari izdvajaju kao daleko najveća prijetnja degradaciji šuma”.
U Izvještaju o realizaciji plana sanacije u šumama degradiranim šumskim požarima sa predlogom daljih mjera, navodi se da je u toku 2015. godine poraslo interesovanje koncesionara za korišćenjem opožarenog drveta. Razlozi za to su mogućnost kupovine drveta na aukcijskim prodajama po umanjenim cijenama i do 50 odsto, ali i ubrzani razvoj tehnologije za njegovu preradu.
Medenica kaže da se zbog toga isplati investiranje u mašine za mljevenje drveta slabijeg tehničkog kvaliteta, ali i otvara pitanje u kojoj mjeri se u pozadini brojnih šumskih požara nalazi dobit pojedinaca.
“Direktna šteta nastala kao rezultat požara se predstavlja prvenstveno kao ekonomski problem. Međutim, pažnju treba usmjeriti na indirektne posljedice koje dugoročno utiču na stabilnost ekosisitema kroz štete pričinjene biljnom i životinjskom svijetu, kao i na zagađenje tla, vode i vazduha. Uzimajući u obzir činjenicu da je šumi potrebno više od 70 godina da se obnovi, procjenjuje se da su indirektne štete i do tri puta veće od direktnih”.
Bonus video:
