Komemoracijom na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi i polaganjem vijence u more na mjestu tragedije, u Tivtu je obilježena 74. godišnjica potapanja parobroda "Cetinje", što je najveća pomorska tragedija koja se do danas dogodila u vodama Crnogorskog primorja.
"Cetinje" mali putnički parobrod kompanije "Zetska plovidba", bio je u tek oslobođenoj Boki u kasnu jesen 1944. jedno od rijetkih ispravnih saobraćajnih sredstva, pa su sa njime ubrzo pošto su se odavde krajem novembra povukle njemačke jedinice, nove partizanske vlasti obnovile redovnu civilnu pomorsku liniju između Kotora, Tivta i Herceg Novog.
Ploveći tek drugi put na toj liniji, "Cetinje" pod zapovjedništvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, je u jutro 10. decembra 1944. godine, u sred Tivatskog zaliva naišlo na protivbrodsku magnetnu minu koju su nedugo prije svog povlačenja iz Boke, položili Njemci.
Strahovita detonacija bukvalno je raznijela preopterećeni maleni parobrod od samo 100 tona, na kome se nalazilo preko 250 ljudi.
Eksploziju i potonuće "Cetinja" koji je sa morske površine iščezao za manje od dva minuta, preživjelo je samo 11 ljudi, među kojima i teško povrijeđeni kapetan Paparela.
Iako precizan broj stradalih među kojima su bili brojni civili-mještani Boke, partizani, 15 pripadnika italijanske partizanske divizije "Garibaldi", ali i zarobljeni njemački vojnici, nikada nije pouzdano utvrđen jer nije vođena precizna evidencija ukrcanih putnika, smatra se da je u potonuću parobroda "Cetinje", stradalo oko 240 ljudi.
Krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, splitski "Brodospas" preduzeo je akciju vađenja olupine "Cetinja" koja je samo djelimično uspjela, a tom prilikom prikupljeni su i posmrtni ostaci većine stradalih.
Njihovo posljednje počivalište je zajednička grobnica na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi kod Tivta koju su obišli članovi rodbine stradalih i preživjelih, i predstavnici tivatskog UBNOR-a, kao i komadant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović.
Nakon polaganja cvijeća i vijenaca, o tragediji 10. oktobra 1944. prisutnima je govorio predsjednik tivatskog UBNOR-a, Dragiša Ćosović koji je naglasio da su žrtve potapanja parobroda "Cetinje" samo dio onih koje je Boka podnijela tokom Drugog svjetskog rata u borbi protiv fašista i nacista.
"Prema nepotpunim podacima, u toku NOB-a je da područja Boke poginulo, strijeljano ili strdalo u fašističkim logorima oko 900 boraca i rodoljuba, ranjeno je preko 1.000 ljudi, dok je kroz zatvore i koncentracione logore prošlo oko 2.000 ovdašnjih rodoljuba", istakao je Ćosović.
On je podsjetio i na sudbinu porodice aktivnog člana UBNOR-a, 87-godišnjeg Toma Petkovića, čija je majka Kate stradala na parobrodu "Cetinje“, a većina od ukupno pet njenih kćeri sinova i četiri sina, bili su aktivni članovi ili borci partizanskog pokreta.
Nakon komemoracije na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi, sa palube motornog čamca Mornarice VCG, ČM-33, pripadnici Mornarice i UBNOR-a, položili su vijenac u more i na poziciji na kojoj je potonuo parobrod "Cetinje".
Među onima koji su odali poštu, bio je i Romeo Mihović iz Stoliva, čiji je tetak Krsto Krile Marković bio vođa stroja na poonulom parobrodu.
Mihović je prisutnima sa posebnim ponosom pokazao pomorsku knjižicu - matrikulu svog stradalog rođaka, a koja je bila među predmetima što su isplivalina morsku površinu nakon potonuća "Cetinja" i koje su spasioci pokupili sa mjesta tragedije.
Galerija
Bonus video:
