Koalicija 27, mreža od 20 nevladinih organizacija koje se bave životnom sredinom i klimatskim promjenama, smatra da zvanična Crna Gora treba da shvati da je otvaranje poglavlja 27 konkretan korak Evropske unije ka strožijim zahtjevima i primjeni ozbiljnijih mehanizama. "Zato smatramo da bi bilo mnogo prikladnije informisati javnost o konkretnim planovima za budući period i skoncentrisati se na zatvaranje procesa, umjesto neukusnog likovanja određenih čelnika, koji nemaju apsolutno nikakve zasluge za ovakvu odluku zemalja članica EU", kaže se u saopštenju. Hrvatska je, kako se navodi, otvorila i zatvorila pregovaračko poglavlje u roku od deset mjeseci. "To bi bi za Crnu Goru bilo pogubno, u situaciji kada državne institucije nemaju potreban administrativni i finansijski kapacitet da na optimalan način implementiraju vrijednosti i pravnu tekovinu EU", ocjenjuje Koalicija 27. Kako se navodi, deceniju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Crna Gora je uspjela transponovati značajan broj evropskih propisa, dok njihova implementacija ozbiljno zaostaje, a posebno u dijelu zaštite prirode, upravljanja otpadom, kvaliteta voda, emisija u vazduh. Crna Gora nije uspjela za deset godina da odgovori na prioritetni zadatak, definisan naknadno i Strategijom za pristupanje, a koji se odnosi na značajno jačanje kapaciteta sistema ekološke inspekcije u skladu sa Proporukom Evropskog paralamenta i Savjeta o mininalnim kriterijumima za inspekciju zaštite životne sredine u državama članicama. "Crna Gora nije uspjela da obezbijedi privremenu zaštitu potencijalnih Natura 2000 područja u kojima je usljed stihijskog i neplanskog razvoja došlo do devastacija prirodnih vrijednosti poput devastacije rijeke Tare, Cijevne, NP Skadarsko jezero i Durmitor, morskih područja istraživanjem ugljovodonika, dok zaštita Ulcinjske Solane i pored svih međunarodnih i nacionalnih komunikacija još nije dostignuta", kaže se u saopštenju. Koalicija 27 ocjenjuje da Crna Gora nije obezbijedila ciljeve o očuvanju dobrog ekološkog statusa voda, prema Okvirnoj Direktivi o vodama, obzirom na planirane i relizovane značajne degradacije brojnih vodotoka na sjeveru Crne Gore, prouzrokovane gradnjom hidroenergetskih objekata. "Ozbiljno smo zabrinuti za planiranje i upravljanje finansijama koje je sada procijenjeno na 1,6 milijardi eura i čiji iznos ne da se umanjuje, nego se povećava u odnosu na procjenjenih 1,4 milijarde u prethodnoj godini, a posebno znajući da je država do sada uložila 200 miliona eura", kaže se u saopštenju. Navodi se da je kritična nespremnost države vezana za oblast upravljanja otpadom i situaciju da dvije lokalne samouprave nijesu uspostavile sistem upravljanja otpadom u skladu sa zakonom, dok u cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa neprihvatljivom dinamikom izgradnje novih postrojenja i kanalizacione mreže. "Poslije više decenija institucije se bore sa 350 nelegalnih deponija, gradskih smetlišta, nepoznatim količinama deponovanog, otpada prema frakcijama i različitim tokovima otpada", kažu iz Koalicije 27. Podsjeća se da se prema najnovijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije Pljevlja nalaze na listi najzagađenijih gradova na svijetu, uprkos svim pravnim obavezama i standardima koji ograničavaju prekomjernu emisiju zagađujućih čestica. Koalicija 27 tvrdi da ne postoji dugoročni plan niti na lokalnom niti na nacionalnom nivou kako problem riješiti, a do sada preduzete mjere nisu dale nikakve efekte. "Termoelektrana nastavlja da zagađuje vazduh u Pljevljima bez plaćanja naknade za štetu nanešenu zdravlju ljudi i životnoj sredini". "Umjesto da Vlada Crne Gore i nadležno ministarstvo ozbiljno sagledaju probleme i nagomilane obaveze u implementaciji propisa i pozovu sve zainteresovane društvene aktere na prijeko potrebnu saradnju, oni sprovode kampanju diskreditacije nevladinog sektora i prikrivanja stvarnog stanja u javnosti", kaže se u saopštenju.
Bonus video:
