Grupa organizacija civilnog društva u sklopu SEE SEP predstavila je Energetski model za Jugoistočnu Evropu za 2050. godinu u formi internetske video igrice. Organizacije tvrde da zemlje Jugoistočne Evrope mogu imati čišći, pravedniji i efikasniji energetski sistem, koji bi takođe bio otporan i na buduće klimatske promjene.
Model je rezultat rada tima međunarodnih stručnjaka koji su sarađivali sa regionalnim organizacijama civilnog društva. Predstavljen je u formi video igrice dostupne na internetu, a koja svakome od nas dozvoljava da izaberemo vlastitu energetsku budućnost. Kreirajući svoju viziju energetske budućnosti, svako ko isproba model moći će vidjeti da je moguće praviti razumne izbore o energetskoj budućnosti Jugoistočne Evrope.
“Informisanje javnosti o odlukama koje se tiču budućnosti njihovih energetskih sistema je izuzetno bitno za Energetsku zajednicu. Ova video igrica o energiji je izvrstan alat koji javnosti kompleksno pitanje objašnjava na jednostavan i zabavan način”, rekao je Janez Kopač, direktor Energetske zajednice, o Energetskom modelu za Jugoistočnu Evropu za 2050. godinu.
Model nudi širok izbor scenarija, od nastavljanja trenutne prakse kojom se i dalje eksploatiša sav postojeći ugalj i ne investira se u obnovljive izvore energije, do scenarija koji je kompatibilan sa EU ciljevima i koji demonstrira da je tehnički izvodivo imati efikasne sisteme. Upravo je drugi scenario u skladu sa ciljem Evropske unije po kojem se gasovi staklene bašte do 2050. godine trebaju smanjiti za 80%. Kako demonstrira tehnička verzija modela, to se takođe može uraditi i na ekonomičan način.
“Činjenice govore da je ovaj put moguć. Ono što je sada potrebno su vizija, politička volja i predanost naših izabranih predstavnika. Bilo koja razumna vlada bi trebala željeti pravedniji, čistiji i efikasniji energetski sistem za svoje građane i građanke”, rekao je Garret Tankosić-Kelly, direktor Fondacije SEE Change Net.
Političari iz regiona su se danas pridružili svjetskim liderima u Parizu kako bi pokazali svoju podršku pri pregovorima na globalnom sastanku o klimatskim promjenama. Oni bi trebali održati svoju riječ kada se vrate natrag u svoje države, jer praksa pokazuje da aktivnosti vezane za borbu protiv klimatskih promjena u Jugoistočnoj Evropi mahom ostaju samo na riječima. Nedavno objavljene obaveze država u vezi smanjenja emisija gasova staklene bašte su posljednji primjer, obzirom da sve zemlje u regionu osim Albanije planiraju povećati, a ne smanjiti, svoje emisije gasova staklene bašte.
“Zemlje Jugoistočne Evrope imaju izbor: mogu i dalje razvijati trenutni kratkovidi energetski model baziran na fosilnim gorivima ili započeti svoje putovanje prema održivom energetskom putu. Prvi korak u pravom smjeru bio bi da intenziviraju svoje predložene obaveze u vezi sa klimatskim promjenama i počnu ih implementirati odmah”, dodala je Imke Lübbeke, voditeljka odjela za energetsku politiku i klimatske promjene pri Kancelarijiu za evropsku politiku WWF-a.
Strategija održive energije za Jugoistočnu Evropu (The South East Europe Sustainable Energy Policy) (SEE SEP) je program kojeg čini 18 partnerskih organizacija civilnog društva širom regiona (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) i Evropske unije. SEE SEP projekt teži ka osnaživanju organizacija civilnog društva i građana i građanki kako bi bolje zagovarali i uticali na politike i prakse koje teže ka pravednijoj, čišćoj i sigurnijoj energetskoj budućnosti Jugoistočne Evrope.
Čemu zemlje Jugoistočne Evrope treba da teže u Parizu?
Postojeće preuzete obaveze u vezi sa smanjenjem emisija koje su vlade predstavile nisu adekvatne da zadrže globalno zagrijavanje ispod dogovorenog praga od 2 °C. Trenutno stanje stvari vodiće ka svijetu koji će biti za najmanje 2,7 °C topliji. U takvom svijetu, učestale poplave i suše, nestašica vode i hrane, veći broj izbjeglica, konflikti i nepovratna šteta nanijeta ekosistemima, ekonomijama i općim uslovima življenja postaće svakodnevnica.
Jugoistočna Evropa je naročito ranjiva na ovakve štetne uticaje klimatskih promjena. Poplave i suše su već izazvale ogromnu štetu u proteklim godinama. Ukupna šteta, od 2000. godine naovamo, izazvana ekstremnim vremenskim uslovima, prelazi 5 milijardi eura samo u Srbiji. Poplave 2014. godine oštetile su državne budžete u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji za skoro 2 milijarde eura.
Sve lošiji klimatski uslovi mogu takođe voditi ka daljoj eskalaciji migracija u narednim godinama i decenijama. Trenutna izbjeglička kriza, koja ozbiljno utiče i na zemlje Balkana, već sada pokazuje posljedice koje obimna buduća migracija može imati na region.
Samit u Parizu neće sam po sebi biti dovoljan da da potpun odgovor na klimatsku krizu, ali mora povećati naše šanse da ograničimo klimatske promjene značajno ispod nivoa koji nas vodi do 2 °C zagrijavanja
Samit u Parizu neće sam po sebi biti dovoljan da da potpun odgovor na klimatsku krizu, ali mora povećati naše šanse da ograničimo klimatske promjene značajno ispod nivoa koji nas vodi do 2 °C zagrijavanja. Zemlje Jugoistočne Evrope, zajedno sa EU, moraju podržati ovaj proces i zauzeti se za pozitivne rezultate ne bi li zaštitile svoje građane i privredu od opasnih klimatskih utjecaja.
Energetski model(i) za Jugoistočnu Evropu do 2050. godine su već pokazali da postoji nekoliko putanja putem kojih zemlje Jugoistočne Evrope mogu dostići klimatske ciljeve EU. Te putanje su i ekonomski isplative i tehnički izvodljive. Politčki lideri regiona nemaju više izgovora da odlažu hitno poduzimanje mjera koje će sačuvati klimu.
Donosioci odluka iz regiona JIE moraju:
Utvrditi dugoročne ciljeve
Zauzimati se za to da se cilj postepenog isključivanja emisija iz fosilnih goriva unese u Pariški sporazum. U svojim zemljama trebaju raditi na dostizanju energetskog sistema sa 100% obnovljivih izvora energije do 2050. godine. Takav energetski sistem treba biti zasnovan na raznolikom miksu obnovljivih izvora, a koji je rezultat razumne procjene nacionalnih potencijala obnovljivih izvora, kao i jednakog balansa između zaštite životne sredine, ekonomskog razvoja i socijalnih aspekata.
Fokusirati se na energetsku efikasnost kao 'primarno gorivo', s obzirom da stvara bolje mogućnosti zapošljavanja i amortizuje utjecaj povećanja cijena energije.
Nadgraditi svoje ciljeve u vezi sa smanjenje emisija
Zauzimati se za to da revizija svih trenutnih, neadekvatnih ciljeva u vezi sa klimatskim promjenama, koja će voditi poboljšanju, započne odmah nakon samita i da se okonča do 2018. godine.
Pružiti dodatne detalje o INDC-jevima, uključujući preciziranje mjera koje će ih voditi do primjene predloženih ciljeva.
Raditi na finansiranju borbe protiv klimatskih promjena
Zauzimati se za stabilan paket mjera za finansiranje borbe protiv klimatskih promjena, koji garantuje nastavak i povećanje novog i dodatnog javnog finansiranja u oblasti klimatskih promjena, kako za prilagođavanje klimatskim promjenama, tako i za ublažavanje klimatskih promjena nakon 2020. godine. Ovo finansiranje treba da bude uvezano sa adekvatnim obavezivanjem vlada da će ugasiti postojeće termoelektrane u regionu.
Obezbijediti da Pariški sporazum uslovi promjenu u tokovima finansiranja i investicijama, koji će se od fosilnih goriva preusmjeriti ka obnovljivoj energiji, npr. davanjem podstreka postepenom ukidanju subvencija za fosilna goriva i prije 2020. godine.
Rješavati ostala pitanja
Obezbijediti da moguća upotreba tržišnih mehanizama za smanjenje emisija bude dozvoljena samo ako oni donose realna, dodatna, na međunarodnom nivou provjerljiva i stalna smanjenja.
Čvrsto podržati pristup zasnovan na ljudskim pravima i učešću javnosti u Pariškom klimatskom sporazumu i primijeniti ih u svojoj državi.
Zauzimati se za uključivanje dugoročnog cilja prilagođavanja klimatskim promjenama, koji bi povezao djelovanje u pogledu prilagođavanja klimatskim promjenama sa nivoima emisija, kao i pitanja gubitaka i štete u Pariški sporazum; zauzimati se za raspodjelu posebnih javnih sredstava namijenjenih za prilagođavanje klimatskim promjenama te za nadoknadu gubitaka i štete.
Bonus video:
