Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, koji je potpisnik ugovora sa privatnim apotekama, shodno ugovoru i ugovornim obavezama, raskinuo je ugovor, samostalno, uz punu odgovornost i pravo na odlučivanje, saopšteno je "Vijestima“ iz Ministarstva zdravlja kojim rukovodi Budimir Šegrt.
Direktor Fonda Kenan Hrapović saopštio je "Vijestima" u petak da je bio protiv odluke da se raskine ugovor sa privatnim apotekama do njihovog isteka 31. decembra, ali i da nema pravo glasa u pravnom odboru Fonda jer samo prisustvuje sjednicama.
"Ministarstvo zdravlja nije potpisnik ugovora i nije moglo da utiče na to, niti je imalo namjeru, jer po potpisanom ugovoru, na to nemamo pravo, a kao i uvijek insistiramo na poštovanju zakona“, istakli su iz Ministarstva na pitanje "Vijesti" upućeno Šegrtu da prokomentariše obustavu izdavanja na recept ljekova u privatnim apotekama, javno ispoljeno nezadovoljstvo farmaceuta, kao i da odgovori da li je ova odluka koju je sprovela uprava Fonda zdravstva konačna.
Na pitanje da li i dalje misli da neće biti nestašice ljekova na tržištu i da je Montefarm sposoban da u zakonitoj proceduri sprovede godišnju nabavku ljekova procijenjenu na iznos od 15,77 miliona eura, odgovoreno da je "Montefarm raspisao tender za nabavku ljekova za 2016, u skladu sa svim zakonskim propisima“.
„Apsolutno ne očekujemo nestašice, jer je Montefarm u potpunosti osposobljen da obezbijedi urednu snabdjevenost ljekovima u narednom periodu. Tenderom su predviđene adekvatne količine ljekova za narednu godinu, obezbijeđen je budžet, što je već uvršteno u Predlog zakona o budžetu, tako da u tom smislu ne očekujemo nikakve probleme“, dodali su iz Šegrtovog resora.
Što se tiče procijenjene vrijednosti ljekova na ovogodišnjem tenderu, naveli su da Montefarm nije imao podatke o maksimalnim cijenama ljekova jer one još nijesu utvrđene, budući da rok od 120 dana, od stupanja na snagu Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalne cijene ljekova, ističe 15. decembra.
"Cijene su određene na osnovu najnižih cijena sa prethodnih tendera i značajno niže od maksimalnih cijena tih ljekova u okruženju. Do donošenja maksimalnih cijena lijekova od Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), Montefarm nije u mogućnosti da je primjenjuje. Po donošenju maksimalne cijene ljekova, sva pravna lica koja su registrovana za promet ljekova, pa i Montefarm, biće dužni da je primjenjuju“, istakli su iz Ministarstva.
Iako su se pojedini dobavljači žalili da su bili diskriminisani prilikom pripreme Tenderske dokumentacije na tenderu Montefarma, iz Vladinog resora tvrde da je ova državna ustanova „dostavila orijentacione specifikacije svim učesnicima na tenderima u 2014. i 2015. godini“.
"Po pitanju žalbe koju je kompanija „ADOC “ iz Beograda podnijela na tendersku dokumentaciju, ništa više ne bih kometarisao, jer će u ponedjeljak Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, odlučiti po njihovoj žalbi“, zaključili su oni.
Šegrt: Ne smatramo da u CG postoji farmaceutska mafija
Na pitanje da li ima farmaceutske mafije u Crnoj Gori, iz resora kojim rukovodi Šegrt odgovoreno je da „ne smatraju da ima farmaceutske mafije, a ukoliko bilo ko smatrao da je ima treba to da prijavi nadležnim institucijama koje se bave ovim pitanjima“.
Na pitanje zašto se nadležni organi nikada nijesu bavili tom pojavom, posebno imajući u vidu neobično veliku potrošnju često (pre)skupih ljekova i medicinske opreme u CG, odgovoreno je da se na to pitanje gleda sa drugog aspekta.
"Obaveza države, preko Ministarstva zdravlja i ostalih institucija unutar zdravstvenog sistema je da definiše uslove pod kojima se sprovodi nabavka i propisivanje ljekova... Osim toga, problem koji je definisalo Ministarstvo zdravlja, a može da utiče na potrošnju ljekova je propisivačka praksa. Količina i vrsta propisivanja ljekova stvar je isključivo medicinske doktrine i propisivačke prakse koja obavezuje ljekare državnog zdravstvenog sistema. Adekvatna kontrola propisivačke prakse, takođe je jedan od glavnih mehanizama bilo kakvih drugih uticaja, koji su mimo interesa pacijenta ili medicinske doktrine, jer niko ne može dati lijek ili povećati potrošnju apoteka ili bolnica, ako to ljekari ne propišu“, naglasili su iz Ministarstva.
Problem uređivanja propisivačke prakse, kako su dodali, postoji i time se moraju prvenstveno baviti Fond za zdravstvo i Ministarstvo kao nadzorni organ, što i rade.
"Evidentno je da ima enormne potrošnje, što smo mi prepoznali i već nakon nekoliko mjeseci, raznim mjerama, analizama, instukcijama i uputstvima definisali smo drugačiji način kontrole i već se osjećaju pozitivni efekti u smislu uštede i smanjene potrošnje", tvrde iz Vladinog resora.
Bonus video:
