Zakon u pogledu procedure predlaganja i izbora Zaštitnika ljudskih prava i sloboda može biti unaprijeđen, uzimajući u obzir i stav Venecijanske komisije, ocijenjeno je na sastanku predstavnika pet nevladinih organizacija (NVO) i crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića.
Vujanović je danas, povodom utvrđivanja predloga kandidata za Zaštitnika, primio izvršnu direktorku Centra za građansko obrazovanje Daliborku Uljarević, predsjednicu Upravnog odbora Juventasa Ivanu Vujović, izvršnu direktorku NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Biljanu Zeković, direktora pravnog programa Centra za monitoring i istraživanja Vlada Dedovića i zamjenicu izvršne direktorke Centra za razvoj nevladinih organizacija, Marinu Vuković.
Vujanović je obavijestio predstavnike NVO, na temelju pribavljenih mišljenja, da će, predložiti Bakovića za novi mandat.
Predsjednik je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, dodatno obrazložio svoj predlog, saopštavajući da je od naučnih i stručnih institucija dobio pozitivna mišljenja za predloženog kandidata, sadašnjeg Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Šućka Bakovića.
"Da je iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava dobio informaciju o stavu nevladinih organizacija prema predloženom kandidatu, i da je konstatovao na temelju tog izvještaja, da je jedan dio nevladinih organizacija podržao predloženog kandidata, ocjenjujući, da zbog njihovog pozitivnog odnosa, nema potrebe organizovati sastanak sa njima“, kaže se u saopštenju.
Vujanović je, kako se navodi, upoznao predstavnike NVO i sa stavom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u odnosu na njihove prigovore i, svom neposrednom kontaktu sa njim u povodu tih prigovora.
„Predstavnici nevladinih organizacija su detaljno objasnili razloge protivljenja reizboru aktuelnog Zaštitnika ljudskih prava i sloboda navodeći zabrinjavajuće ocjene iz Izvještaja o napretku koje se odnose na učinak Institucije Zaštitnika, ali i druge primjere iz svog iskustva za koje su ocijenili da nijesu dobra preporuka za ovaj prijedlog“, navode iz Vujanovićevog kabineta.
Oni su, kako se dodaje, ukazali i na nedostatnost same procedure, navodeći da je trebalo koristiti mogućnosti predlaganja više kandidata uz konkurenciju lica koja bi na bazi poznavanja modernog koncepta ljudskih prava, ličnih i profesionalnih kvalifikacija bili primjereni kandidati za ovu važnu funkciju.
Predstavnici NVO su, kako je saopšteno, saopštili svoj stav da Zaštitnik ljudskih prava nije bio dovoljno vidljiv ni proaktivan u vršenju svoje funkcije, kao i da takav pristup stvara utisak selektivnosti i subjektivnosti u radu.
Predsjednik i predstavnici NVO su se saglasili da Institucija Zaštitnika ima poseban značaj i da bi bilo korisno da predsjednik organizuje periodično sastanke civilnog sektora i Zaštitnika, bez obzira ko tu dužnost personalno obavlja, kao i da bi ti sastanci dali mogućnost da se unaprijedi rad Zaštitnika i afirmiše vrijednost Institucije.
"Oni su se saglasili i da sam zakon u pogledu procedure predlaganja i izbora Zaštitnika može biti unaprijeđen, a uzimajući u obzir i stav Venecijanske komisije“, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
