Najveći dio trenutnog duga naslijeđen je iz 2010. godine, kada su ukupni dugovi u zdravstvenom sistemu iznosili 31 milion eura, saopštili su juče iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Dan nakon što su “Vijesti” objavile da Fond nije prihvatao inicijative Ministarstva zdravlja, već je postao “generator potrošnje”, iz ustanove na čijem čelu je od marta 2010. godine Kenan Hrapović, saopšteno je da su godišnje obavljali oko 155 kontrola zrdavstvenih ustanova i da je rezultat toga smanjenje fakturisanih obaveza od 11 miliona za četiri godine.
Tvrde da su sredstva za finansiranje zdravstvenog sistema bila nedovoljna za pokrivanje ukupnih dugova, koji su rasli i zbog novih procedura, nabavke savremene opreme i proširenja prava osiguranika.
“Vijesti” su juče, pozvavši se na informaciju Ministarstva o stanju svih neizmirenih obaveza Fonda sa pregledom nastalih dugova po godinama, pozicijama i analizom uzroka njegovog nastanka, objavile da je velika potrošnja nastala i zbog toga što je Fond zaključivao ugovore sa privatnicima, pa je novac odlazio njima, a ne državnim ustanovama. Navodno su se neke od usluga mogle raditi u državnim bolnicama, pa su rasle liste čekanja i percepcija o postojanju korupcije...
Iz Fonda su juče odgovorili Ministarstvu da ih je Vlada, zaključkom iz marta 2014. godine, zadužila da omoguće zdravstvenu zaštitu kod privatnika, ako pacijenti ne dobiju uslugu u roku od 30 dana. Izvor “Vijesti” koji je imao uvid u informaciju tvrdi da u njoj piše i da Ministarstvo nije bilo upoznato sa kriterijumima kojima se Fond rukovodio kada je lani sklopio ugovor sa privatnom klinikom “Acibadem” iz Turske i obnavljao saradnju sa privatnom “Miloš klinikom” i “MB Gamma trade” iz Srbije.
Iz Fonda, međutim, tvrde da je od momenta potpisivanja ugovora sa “Acibademom” ušteđeno više od 300.000 eura, vrijeme čekanja za pacijente smanjeno je sa više od 30 na 7 dana i da im je omogućena “vrhunska usluga”.
Saopštili su i da se jedna od dijagnostika za osiguranike oboljele od karcinoma u “Acibademu” plaća 750 eura, dok je u Sloveniji plaćana 1.200.
Istakli su da se pacijenti upućuju u pomenute dvije klinike iz Srbije samo za procedure koje se ne mogu raditi na očnoj klinici Kliničkog centra i da su na osnovu ugovora smanjeni ukupni troškovi liječenja. Iz Fonda su demantovali i navode iz informacije da se nije kontrolisao osnov upućivanja pacijenata u inostranstvo, rad konzilijuma Kliničkog centra i Komisija koje obrazuje Fond.
“Najbolja potvrda kvalitetnog rada Komisije Fonda je podatak da je za nekoliko godina Ministarstvo u drugostepenom postupku u ogromnom broju slučajeva potvrdio nalaze Komisije...”
Iz Fonda su saopštili da su dugovi zdravstvenih ustanova smanjeni sa 15,2 miliona u 2009. na 8,73 miliona u 2013. godini.
Ranije je saopšteno da su dugovi Fonda zaključno sa 2014. godini iznosili 46 miliona eura.
Bralić: Hrapović 2010. i 2011. startovao bez dugova
Bivši direktor Fonda Ramo Bralić, koji je tu funkciju pokrivao do marta 2010, objavio je nedavno u autorskom tekstu u “Vijestima” da je Fond i 2010. i 2011. startovao bez dugova.
“Ali se nastavila neobuzdana potrošnja izazvana lošim rukovođenjem i neznanjem, misleći da će odgovornost za svoj 'rad' svaliti na prethodnog direktora Fonda”, napisao je Bralić.
Kako je pojasnio, neizmirene obaveze Fonda, zaključno sa 2009. godinom, iznosile su oko 15,9, a zaključno sa 2010. smanjene su na 11,37 miliona.
Bralić tvrdi da su dugovi Fonda iz 2009. i 2010. godine izmireni po zaključcima Vlade i da je upitno zašto se Hrapović ponaša kao da još nije preuzeo dužnost i odgovornost za upravljanje institucijom. Rekao je da su dugovi Fonda u 2014. uvećani za 11,81 milion, ili 55,34 odsto.
“Ako se tome dodaju i dugovanja zdravstvenih ustanova, dug iznosi 46.331.186 miliona eura, dok su za 2013. iznosili 30.006.405, što je povećanje za 16,32 miliona ili 54,40 odsto”.
“Da li postoji ijedna institucija u CG koja za samo godinu svoje neizmirene obaveze poveća za preko 54%, a da za to rukovodilac ne snosi nikakvu odgovornost? Čemu služe rukovodioci? Da li bi lošiji rezultati bili bez direktora, ako je uopšte moguće da budu lošiji?”, upitao je Bralić.
On tvrdi da su troškovi prema bolnici Meljine 2009. “(još je bila Vojna) iznosili 1,3 mil. eura, a 2013. (kad je privatna) rastu na 2,56 mil”.
“Troškovi za bolovanja su iznosili 2009. 2,88 mil. eura, a 2013. 4,953 mil.”, napisao je Bralić.
Iz Fonda su juče saopštili da su smanjili prosječne troškove liječenja u inostranstvu (bez Srbije) po osiguraniku, sa 13.460 eura u 2010. godini, na 9.734 eura lani. Bralić, međutim, tvrdi da su ukupni troškovi liječenja u inostranstvu (bez Srbije) iznosili 1.095.783 u 2009, a da su 2013. povećani na 2.475.783 eura.
Bonus video:
