U Institutu alternativa smatraju da je neodgovorno što direktor Policije i Glavni specijalni tužilac mjesecima ne uspijevaju da primjene zakon i postave rukovodioca specijalnog policijskog odjeljenja.
Istraživačica javnih politika u IA Dina Bajramspahić, saopštila je da umjesto da se temeljno posveti rješavanju problema između Policije i Tužilaštva, Vlada navodno predlaže da se problemi, kako je navela, gurnu pod tepih izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.
"Neodgovorno je što direktor Policije i Glavni specijalni tužilac mjesecima ne uspijevaju da primjene zakon i postave rukovodioca specijalnog policijskog odjeljenja, naročito imajući u vidu očekivanja koja domaća i međunarodna javnost imaju od Specijalnog tužilaštva", ocijenila je Bajramspahić.
On smatra da je skandalozno ako izvršna vlast prijeti Tužilaštvu izmjenama zakona kojim bi se smanjila ovlašćenja i na taj način pokušava da ga disciplinuje.
"Zabrinjavajuće je što od 158 mogućih policijskih službenika koji ispunjavaju zakonske uslove za rukovodioca Policijskog odjeljenja nijedan nije zavrijedio povjerenje i direktora policije i Glavnog specijalnog tužioca, pa se mjesecima ne može postići dogovor", kazala je Bajramspahić.
Ona je rekla da su šef policije i šef specijalnog tužilaštva dužni da javno saopšte koji je njihov predlog za imenovanje rukovodioca, odnosno koji razlozi i prije svega radni rezultati su ih opredijelili da daju podršku tom kandidatu.
Bajramspahić je navela da posebno Glavni specijalni tužilac treba da saopšti sa kojim argumentima je odbio predloge koji su stizali iz Policije.
"Smisao odredbe kojom je Specijalno državno tužilaštvo uključeno u proceduru imenovanja rukovodioca odjeljenja policije koje će mu biti na raspolaganju je upravo da se počne sa zajedničkim radom na istragama visoke korupcije i organizovanog kriminala umjesto dosadašnjeg čekanja obje strane jedne na drugu", ocijenila je Bajramspahić.
Ona je kazala da zajednička odluka o rukovodiocu treba da obezbijedi da se prekine sa praksom okrivljavanja druge strane za nedostatak rezultata.
Bajramspahić je rekla da iako je IA već dvije godine upozoravao na probleme u saradnji Policije i Tužilaštva, nedavno usvojene izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku nijesu iskorištene da se ovaj problem ozbiljno rješava.
"Da je problem nesaradnje i nejasnoća i dalje aktuelan, potvrđuje i novi Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori koji eksplicitno navodi da “praktični problemi u koordinaciji i razmjeni kroz izvršni i pravosudni lanac još uvijek nijesu riješeni u potpunosti. Ovo je jedan od glavnih nedostataka koji utiču na rezultate”", kazala je Bajramspahić
Prema njenim riječima, umjesto izmjena zakona, nadležni organi treba da odgovornije otvore pitanja o spornim kadrovima i svemu ostalom što opterećuje krivični postupak.
Bajramspahić je rekla da je IA u saradnji sa Udruženjem tužilaca Srbije, 1. novembra, počeo sprovođenje novog projekta posvećenog analizi problema u sprovođenju Zakonika o krivičnom postupku uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
"Cilj nam je da analizom problema i razmjenom iskustva dođemo do zajedničkih preporuka za unapređenje komunikacije i koordinacije rada na predmetima Policije i Tužilaštva u Crnoj Gori i Srbiji", kazala je Bajramspahić.
Bonus video:
