Agencija za sprječavanje korupcije pokrenula je 25 postupaka kako bi utvrdila osnov sticanja imovine javnih funkcionera, od kojih je 18 okončano, a za preostalih sedam postupci su u toku.
“U svim okončanim postupcima, obveznici zakona su dostavili urednu dokumentaciju, čime su opravdali osnov sticanja, te nijesu utvrđena kršenja,” kazala je načelnica Dragana Šuković na konferenciji za novinare o realizaciji preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Iz Agencije nisu mogli saopštiti koji su funkcioneri bili na provjeri.
"Svi su, izuzev dvojice, javni funkcioneri. U pitanju je bilo 10 javnih funkcionera i dva državna službenika. Od 10 javnih funkcionera je, mislim, bilo obuhvaćeno četiri državna tužioca dok ostale kategorije su, mislim, bile na lokalnom nivou," kazala je Šuković.
Šuković je istakla da je Agencija takođe provjerila i 90 izvještaja koji su podnijeti po ovom osnovu u kojima su obveznici zakona samoinicijativno dostavili dokaze uz samo podnošenje izvještaja o prihodima i imovini.
Osim toga, Agencija je uputila 26 zahtjeva komercijalnim bankama radi provjere osnova sticanja u onim izvještajima u kojima su javni funkcioneri prethodno dali saglasnost.
Kako je jedan od ciljeva u radu ove institucije nepristrasnost u radu, načelnica je istakla da je prije samog početka kontrole izvještaja u informacionom sistemu Agencije razvijena i stavljena u upotrebu kontrola izvještaja slučajnim odabirom.
“Uvođenjem ovakvog načina provjere u potpunosti se isključuje mogućnost svakog pristzrasnog i selektivnog odabira obveznika zakona koji podliježe kontroli,” kazala je Šuković.
Provjera se, shodno revidiranom planu Agencije, vrši kroz tri vrste - administrativnu provjeru, provjeru tačnosti i potpunosti i treću, koja je ocijenjena i najsloženijom, tzv. potpuna provjera.
Svi pristigli izvještaji, njih 7.805, prošli su administrativno-tehničku provjeru i isti su objavljeni na sajtu Agencije. U provjeri tačnosti i potpunosti podataka iz pristiglih izvještaja, trenutno se nalazi njih 700, pa je po osnovu utvrđenih nepravilnosti po službenoj dužnosti pokrenuto do sada 26 postupaka.
Treća vrsta, potpuna provjera, obuhvatila je ove godine 20 funkcionera koji su “predviđeni za ovu vrstu detaljne provjere po osnovu njvišeg nivoa vulnerabilnosti oblasti, odnosno subjekata na korupciju, i vulnerabilnosti funkcije, odnosno položaja na korupciju koju javni funkcioner vrši”.
“Ova vrsta provjere je u završnoj fazi i da će u narednom periodu u slučaju utvrđenih nepravilnosti biti pokrenuti postupci u odnosu na ta lica,” kazala je Šuković na konferenciji za novinare.
Načelnica Snežana Pešić kazala je da je Agencija, od kako je počela da samostalno izdaje prekršajne naloge, do sada izdala njih 17 po različitim osnovama - zbog nepredavanja izvještaja o prihodima i imovini, zbog nespojivosti funkcija kao i zbog neprijavljivanja tačnih podakata.
“Od izdatih 17 prekršajnih naloga, do sada su realizoavna četiri, te će Agencija u narednom periodu nastaviti sa izdavanjem prekršajnih naloga,” kazala je Pešić na konferenciji.
Dodala je da je Agencija od početka godine sudu podnijela 402 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, od čega 373 zahtjeva zbog kršenja odredbi Zakona o sprječavanju korupcije, a 29 zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Zbog nepredavanja izvještaja o imovini po različitim zakonskim osnovama podnijeto je 325 zahtjeva protiv javnih funkcionera i državnih službenika, od čega je najveći broj zahjeva podnijet zbog nepredavanja redovnih godišnjih izvještaja - 317.
U oblasti sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija, Agencija je podnijela 17 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, dok je u oblasti provjere imovine zbog neprijavljivanja tačnih i potpunih podataka podnijeto 15 zahtjeva.
“Sudovi za prekšraje izrekli su ove godine 306 sankcija, od čega 235 novčanih kazni u iznosu od 103.775 eura i 71 opomenu. Na rješenja sudova za prekršaje u ovoj godini Agencija je izjavila 24 žalbe, od čega je 11 usvojeno, dok su ostali postupci u toku,” kazala je Pešić novinarima.
Na pitanje da li su partije kažnjavane zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Pešić je kazala da je ove godine pokrenuto 29 prekršajnih postupaka i najveći broj tih postupaka pokrenut je u toku izborne kampanje. Partije su uglavnom kršile Zakon zbog nedostavljanja odluka o visini članarine, nedostavljanja finansijskih izvještaja i nezatvaranja žiro računa nakon izbora.
Na pitanje “Vijesti” kako komentariše to što je Evropska komisija u radnom dokumentu spočitala nedovoljne rezultate u borbi protiv korupcije, pomoćnik direktora Savo Milašinović pitao je šta to znači nedovoljnost.
“Ako je neko nezadovoljan našim radom, mora konkretno da kaže čime je to nezadovoljan, koji su to rezultati sa kojima oni nisu zadovoljni, koje su to oblasti”, kazao je Milašinović na konferenciji za novinare.
Pomoćnik direktora je napomenuo da je Agencija osnovana 1. januara 2016. i poručio da se na tu godinu treba posmatrati kao nultu, tj. da oni ne mogu ispitivati nečiju sumnjivu uimovinu koja je nastasla prije 2016.
“Primjera radi, ako je neko nešto stekao 2008. mi to ne možemo da provjeravamo iz kojih je izvora sredstava to stekao. I tad su bili odgovarajući organi u Crnoj Gori. Sad ispada iz te priče da je u Crnoj Gori mogao da radi ko šta hoće stalno. Nije. Vi kad kupite imovinu, vi morate da napravite notarski ugovor. Notarski ugovor se automatski šalje jedan primjerak Upravi za spjrčevanje pranja novca i finansiranja terorizma a drugi Poreskoj upravi. I jedni i drugi gledaju osnov odakle ste vi kupili tu imovinu,” kazao je Milašinović, dodajući da su i prije Agencije postojale institucije koje su provjerabale imovinu javnih funkcionera.
Kada su u pitanju lobisti i to što EK sumnja da se ovaj posao obavlja izvan zakonskih okvira, Milašinović smatra da je to "njihov utisak".
"Ja nemam tih informacija. Mi smo toliko mali da je faktički nemoguće da se ovdje nešto ne zna. Nego oni obično prave određene utiske i pod uticajem javnosti. Vi znate da javno mišljenje ne mora biti definitivno zasnovano na samom zakonu," kazao je on novinarima.
Govoreći o izbornim ciklustima, pomoćnik direktora je kazao da je fokus Agencije bio na zapošljavanju.
"Gdje smo imali bilo kakvu sumnju, mi smo se obraćali nadležnim inspekcijama za tu oblast da nam daju odgovarajući izvještaj kako bismo mi ispravno postupili. Iako je u javnosti ta fama da se prilikom izbornih ciklusa nešto povećava zapošljavanje, vi imate održeni broj ustanova i institucija koje inače angužuju u obliku određenih ugovora lica za rad. Oni moraju da ispunjavaju određene uslove. I kad vi uzmete broj tih ugovora iz izbornog ciklusa i broj ugovora nakon izbornog ciklusa, mali je broj tih ukupnih povećanja. Ne radi se o nekom drastičnom povećanju ugovora, u odnosu na prethodne periode koji nisu bili izborni," kazao je na konferenciji za novinare.
Kada su pitanju dio stava EK koji se tiče mišljenja i odluka Agencije, Milašinović je u slučaju Savjeta RTCG kazao da oni nemaju ništa sa njihovom smjenom.
"Ono što mene jako čudi, sva ta priča oko odluka vezano za Savjet RTCG, ja nigdje nisam čuo 'pa ovi ljudi su zaista prekršili Zakon'. Imate četiri odluke da ljudi nisu dostavili imovinske kartone, nema žalbe. Imate dvije odluke o sukobu interesa i imate jednu odluku o nespojivosti funkcija. Od sedam odluka, imamo jednu žalbu. Svi ljudi za koje smo donijeli odluke imali su pravo da pokrenu postupa. Ja ću vam dati konkretan primjer za koji znate a niko ne spominje – gospodin Đurović je u Skupštini rekao da je Agencija sasvim ispravno utvrdila da on vrši nespojive funkcije ali da smatra da to nije za njegovu smjenu," kazao je on.
Dodao je da su, da bio pokazali nepristrasnost, dobili prijavu za četiri člana Savjeta a da su proširili na svih devet iz razloga da "nam niko ne bi mogao prigovoriti da mi biramo koga ćemo".
Bonus video:
