Samo u državnim apotekama od početka godine izdato je gotovo 300.000 raznih tableta za smirenje i antidepresiva, u vrijednosti od blizu 150.000 eura.
To su “Vijestima” saopštili iz Montefarma, istakavši da su uz ljekarski recept od januara izdate 251.652 kutije anksiolitika (diazepam, lorazepam, bromazepam i alprazolam) i 47.308 kutija antidepresiva.
Tvrde da je vrijednost izdatih tableta za smirenje iznosila oko 83,6 hiljada, a antidepresiva oko 67 hiljada eura.
Izabrani doktor u podgoričkom Domu zdravlja Bojan Bekan kazao je “Vijestima” da je primjena tablete za smirenje široka, te da ih najčešće propisuju pacijentima uz ljekove za visoki pritisak, kao i onima koji imaju probleme sa mišićima i zglobovima.
Tek na trećem mjestu su, tvrdi, pacijenti koji dobijaju ljekarski recept za tablete za smirenje zbog anksioznosti i stresa.
Bekan je pojasnio da pacijenati sa tim problemima uzimaju veću dozu od onih koji, na primjer, imaju problema sa kičmom, ili pritiskom i piju jednu tabletu dnevno.
On je istakao da izabrani doktori na osnovu procjene stanja pacijenta propisuju anksiolitike, dok je za propisivanje antidepresiva potrebno mišljenje psihijatra.
U izvještaju Agencije za ljekove (CALIMS) piše da je primijećeno da postoji praksa neracionalnog propisivanja i izdavanja ljekova koji djeluju na nervni sistem, pogotovo anksiolitika, pa je Ministarstvu zdravlja ukazano da treba pojačati nadzor.
Navodi se da je lani dnevno trošeno 56,35 doza ljekova na 1.000 stanovnika, što predstavlja “značajno smanjenje” i rezultat je “kontrole režima izdavanja ovih ljekova”.
Izvještaj koji je obuhvatio podatke državne i 19 privatnih apoteka pokazao je da je ipak najviše potrošeno ljekova za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, ali i da se sve češće koriste hormonski preparati, uključujući i polne hormone.
Sa psihičkim problemima sve više djece
U Crnoj Gori ne postoji institucija koja se bavi liječenjem psihičkih problema djece, a nadležni su konstatovali da raste broj maloljetnika sa psihičkim problemima.
Kako je ranije saopšteno “Vijestima” iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja, među poremećajima koje stručnjaci dijagnostikuju su neurotski, reaktivni i psihotični, ali i depresije i bolesti zavisnosti.
Iz Centra su tada pojasnili da su smanjena koncentracija, pad životne energije i motivacije, kao i osjećaj neuklopljenosti u užu i širu socijalnu sredinu najčešći razlozi zbog kojih mladi traže pomoć.
Bonus video:
