Crteži umjetnika iz Nikšića "šetaće" svijetom

"Neko vam kupovinom majice stavlja do znanja da želi da nosi vaš rad na sebi. To mi je vrsta satisfakcije i komunikacija sa publikom"
168 pregleda 6 komentar(a)
Petar Delijević, Foto: Svetlana Mandić
Petar Delijević, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 20.10.2015. 19:49h

Nikšićki umjetnik Petar Delijević pravi majice sa motivima iz svojih crteža. Mladi grafičar kaže da će na taj način njegova umjetnost "prošetati" svijetom, a imaće priliku i da zaradi.

"Primarni motiv bio mi je da sa radovima izađem iz galerijskog prostora. Prethodno sam to uradio sa muralom u jednom lokalu, a sad sam želio da to bude nešto drugo. Shvatio sam da je priroda mojih radova takva da su vrlo primjenjivi i aplikativni na bilo koju površinu. Zanimljivo mi je bilo da majica bude nosač mog umjetničkog rada i da neko ko ne živi u mom gradu "nosi" moj rad koji na taj način putuje. Uspostavlja se komunikacija o kojoj ja ne moram ništa da znam”, priča za "Vijesti" Delijević, koji je sa poslom uspješno startovao tek prije nekoliko sedmica.

Kao i svaki brend, tako i Delijevićeve majice imaju naziv i to vrlo jednostavan - "T- shirts". Koristi ćirilične inicijale, jer su oni, kako je rekao, "hit" i na Zapadu.

"Moje majice ne možete naći u butiku, jer je riječ o autorskim radovima, a tiraž jednog printa je 20 komada. Vodim računa i o pamuku i o kroju, a brend je uspostavljen zbog umjetnosti, a ne mode. Kako su majice bazirane na savremenim radovima, gdje će pored mojih biti i printova iz istorije umjetnosti, namijenjene su prvenstveno mladim ljudima iz tehno kulture”, kaže Delijević.

On je završio grafički odsjek na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a master studije na Fakultetu za umetnost i dizajn Univerziteta Megatrend. Priznaje da je imao tremu kako će sve izgledati, jer su njegovi radovi "osjetljivi i dosta detaljno urađeni", ali i da je više nego zadovoljan kako je sve ispalo.

"Ispalo je vrlo efektno i ljudi su vrlo zainteresovani. Već sam dobio ponude butika iz Slovenije, zainteresovani su ljudi iz raznih krajeva svijeta i prodaja je već počela. Prve majice su naručili ljudi iz regiona. Planiram da na sajtu, koji je u izradi, bude galerija mojih crteža i da svako bira motiv koji želi da ima na majici... Na fejsbuku sam već otvorio stranicu za pomenuti brend”, rekao je Delijević.

On je rekao da će kupac moći da ‘rezerviše’ motiv samo za sebe, ali i da će takve majice biti skuplje. Kada posao "razradi", kaže da planira da objavi konkurs kako bi pružio šansu i ostalim umjetnicima, ali i ljudima sa idejama da zajedno nastave posao u kome će se, osim motiva Delijevićevih crteža, naći i drugi crteži...

"Neko vam kupovinom majice stavlja do znanja da želi da "nosi" vaš rad na sebi, što mi je ipak jedna vrsta satisfakcije, ali i komunikacija sa publikom. Na taj način moji radovi moći će da putuju, ako ja ne mogu. Bitno je da izbjegavam da radim neku vrstu pop ilustracije kakve rade firme koje proizvode slične stvari. Biće na mojim majicama i tekstualnih poruka ali će to uvijek biti drugačije i u kombinaciji sa mojim crtežima", rekao je Delijević.

Delijević: Kada nema novca, kultura prva strada

Kada krene ekonomska kriza, kultura uvijek prva strada. Delijević kaže da je to vjerovatno zato što je kultura na ovim prostorima posljednja na listi prioriteta.

"Ljudi, pogotovo u ovako teškim okolnostima, nemaju potrebu za umjetnošću, a ona manjina koja i dalje ima tu potrebu, zaboravila je na kulturu. Iskreno, ne znam kako umjetnici opstaju. To je neka alhemija, jer se od umjetnosti na prostoru Balkana ne može živjeti. Afirmisani umjetnici mahom žive od profesure, a što se tiče prodaje radova, tržište umjetnosti na Balkanu, osim Slovenije, uopšte ne postoji”, smatra Delijević.

Rekao je da je najviše crteža prodao kao student.

"Dosta beogradskih kolekcionara me zvalo i na izložbama sam znao da prodam po neki rad. U Beogradu je tada još postojao sistem da od galerije dobiješ nadoknadu za izlaganje koja uopšte nije bila mala. To danas više ne postoji. Zbog toga je umjetnicima još te že. Posebno mi mladi umjetnici kao da smo naviknuti da radimo bez bilo kakvog očekivanja materijalne dobiti. Svi se već pomalo mire sa tim i to je ono što je problematično. Najgore od svega je što ne vidim na koji način bi ta situacija mogla da se promijeni”, kazao je.

Bonus video: