Svako planiranje, uređenje i korišćenje prostora i prirodnih resursa više neće biti moguće ukoliko prouzrokuje trajne posljedice po biljni i životinjski svijet i prirodne resurse, predviđeno je novim Zakonom o zaštiti prirode.
Dokument koji je usvojila Vlada, predviđa i nove rigoroznije stepene zaštite pojedinih područja i biodiverzita, ali i osnivanje banke gena i veće učešće nevladinih organizacija u očuvanju prirode .
"Planiranje, uređenje i korišćenje prostora i prirodnih resursa i dobara može se vršiti samo na osnovu prostorno-planske i projektne dokumentacije, planova, osnova i programa upravljanja i korišćenja prirodnih resursa i dobara u rudarstvu, energetici, saobraćaju, pomorstvu, vodoprivredi, poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, ribarstvu, turizmu i drugim djelatnostima koje mogu imati uticaja na prirodu, a koje se utvrđuju u skladu sa zakonom i smjernicama i uslovima zaštite prirode koji su određeni u svrhu očuvanja prirodnih vrijednosti i koji su sastavni dio navedenih dokumenata", predloženo je novim zakonom.
Navodi se da je zabranjeno korištenje prostora i prirodnih resursa kojim se prouzrokuje trajno narušavanje biološke raznovrsnosti.
"Pravno i fizičko lice koje koristi prirodne resurse i dobra dužno je da radnje, aktivnosti i djelatnosti obavlja na način da se oštećenje prirode izbjegava ili svede na najmanju mjeru... Pravno ili fizičko lice koje realizacijom radnji, aktivnosti i djelatnosti izazove štetne posljedice na zaštićenim vrstama biljaka, životinja i gljiva i prirodnim staništima, a obavlja ih bez odobrenja nadležnog organa i suprotno mjerama izdatim u odobrenju ili suprotno uslovima zaštite prirode, dužan je da sprovede mjere remedijacije", kaže se u zakonu.
Poseban dio posvećen je zaštiti mora i predlaže zabranu aktivnosti kojima se uništavaju morska staništa koja su od presudnog značaja za vrste koje su ugrožene.
Najveći dio zakona posvećen je određivanju zaštićenih područja koja se dijele na strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode - park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika, a prvi put se uvodi kategorija područja ekološke mreže.
Predlog područja ekološke mreže NATURA 2.000 utvrdiće se najkasnije do dana pristupanja Crne Gore EU.
"Ekološka mreža se proglašava u cilju zaštite i očuvanja određenih stanišnih tipova i vrsta od interesa za EU i Crnu Goru ...Ekološku mrežu čine područja koja mogu obuhvatati i prirodne koridore određenih divljih vrsta životinja, i područja važna za očuvanje ptičjih staništa i vrsta, kao i područja koja su važna za očuvanje staništa i vrsta", kaže se u tom dokumentu.
Fizička lica koja za potrebe pravnog lica beru, sakupljaju i koriste divlje biljke i gljive, odnosno hvataju i ubijaju divlje životinje moraju imati dozvolu za to od pravnog lica koje ih je angažovalo.
Ovim zakonom se nedozvoljenim sredstvima za hvatanje i ubijanje divljih životinja smatraju zamke i mreže koje su neselektivne prema principu ili uslovima njihovog korišćenja, samostrijel, slijepe ili osakaćene životinje koje se koriste kao živi mamci, istjerivanje gasom ili dimom, električne smrtonosne ili omamljujuće naprave, vještačke svijetleće naprave...
"Radi očuvanja genetske raznovrsnosti... osniva se banka gena", predviđeno je zakonom.
Za kršenje odredbi ovog zakona predviđene su kazne od 500 do čak 40.000 eura.
Zabranjeno unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja...
Zabranjeno je unošenje stranih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i njihovih uzgojnih primjeraka (alohtonih vrsta) u ekosisteme u kojima prirodno nijesu nastanjene.
“Ako dođe do nenamjernog unošenja alohtonih vrsta biljaka, životinja i gljiva na područje Crne Gore ili ako postoji opravdana sumnja da će doći do takvog unošenja, organ uprave preduzima mjere radi uništavanja ili sprečavanja daljnjeg širenja unesenih takvih vrsta. Fizičko ili pravno lice može držati divlje vrste životinja u zatočeništvu radi prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijumima, terarijumima ili sličnim prostorima, u skladu sa zakonom, uz dozvolu organa uprave. Zabranjeno je držanje divlje vrste životinje u zatočeništvu u neprikladnim uslovima i bez odgovarajuće brige”.
Biodiverzitet u značajnoj mjeri očuvan
"Iako su izloženi brojnim pritiscima, biodiverzitet i ostale prirodne i pejzažne vrijednosti Crne Gore su u značajnoj mjeri očuvani. Učešće nacionalno zaštićenih područja prirode u teritoriji države je 12,73 odsto sa tendencijom povećanja. Poseban izazov u zaštiti biodiverziteta i prirodnih vrijednosti predstavlja rješavanje konflikata između očuvanja prirode i razvoja. Da bi razvojne odluke bile održive, neophodno je uključiti mehanizme kojima se procjenjuju uticaji privrednog i društvenog razvoja na prirodu i biodiverzitet i preduzimanje mjera za njihovo očuvanje. Generalno prostorno lociranje velikih razvojnih kapaciteta i projekata (npr., krupna infrastruktura - putevi, vodovodi, cjevovodi, željezničke pruge, zatim deponije za otpad, akumulacije vode i drugo) ne smije biti u koliziji sa očuvanjem integriteta zaštićenih prirodnih dobara, posebno onih koja imaju međunarodni značaj”, predloženo je.
Bonus video:
