Problem opasnih hemijskih materija koje su zaostale u magacinima bivših fabrika u Beranama moguće je riješiti relativno lako i brzo, ali za to ne postoji volja sadašnjih vlasnika tih kompanija.
Prema riječima sagovornika “Vijesti” koji je dobro upućen u ovaj problem, vlasnici fabrika u kojima se hemikalije nalaze žele da ih prodaju i na tome još i zarade, umjesto da gledaju što prije da ih se otarase.
„Taj problem je odavno uočen i nuđeno im je da se ta hemija preuzme, ali oni nijesu htjeli, a sada i traže novac za uzvrat“, kazao je sagovornik iz kompanije “Polieks”.
To je jedina na sjeveru koja ima istraživački centar i bavi se hemijom, tako da bi tu mogla na bezbjedan način da se iskoristi ili uništi hemija ako više nije za upotrebu.
Taj dobro upućen stručnjak potvrdio je da je fabrička laboratorija u nekadašnjoj fabrici papira u Beranama potpuno devastirana i da je u njoj uništeno sve što je nekada bilo vrijedno i moglo da se iskoristi.
„Mi smo svojevremeno htjeli da kupimo laboratorijski pribor iz bivše fabrike papira i nijesu nam dozvolili. Sada je to sve polomljeno i uništeno. Kakva je to neodgovornost“, rekao je ovaj sagovornik.
Još veće količine opasnije hemijske supstance nalaze se uskladištene u magacinima bivše fabrike kože “Polimka”.
„Tamo su ogromne količine hemikalije koja se svojevremeno koristila u preradi kože. To sada nikom ne treba, a vrlo je opasno“, rekao je sagovornik “Vijesti”.
“Vijesti” su prije dva mjeseca pisale o tome da su u napuštenim fabričkim objektima na sjeveru Crne Gore ostale značajne količine zaboravljenih hemijskih supstanci koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje, a danas se ne zna kako se čuvaju, odnosno da li se uopšte obezbijeđene.
Vrlo obaviješten sagovornik tada je kazao da se značajne količine opasne i zaboravljene hemije nalaze u objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama.
Više bivših radnika i poznavalaca problematike potvrdilo je u razgovoru za “Vijesti” da je situacija u Beranama alarmantna i da je krajnje vrijeme da državne inspekcije izađu na teren i natjeraju vlasnike da hemijske materije najprije lagerišu na sigurno mjesto, a da ih potom i unište.
„Tu ima svega i svačega. Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija“, kazao je jedan od tehnologa koji nije želio da mu se pominje ime.
On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih supstanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.
„U fabrici gdje se proizvodio papir i iz koje su iznesene mašine, stoje tone sirovina”.
"Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze"
Pored kaustične sode i natrijum metasilikata rumunske prizvodnje, kalcijumoksida i aluminijum sulfata, tu se nalazi i ogromna količina nedifinisanih supstanci”, kaže taj izvor.
Prema njegovim riječima u dugačkom magacinu ima makar trideset tona raznih sirovina i na desetine buradi sa nepoznatim sirovinama.
“Polovina tih hemikalija koje su nadohvat ruke, mogu da se upotrijebe u terorističke svrhe i pravljenje eksploziva. Zgrada laboratorije propada i te hemijske susptance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh. Dobrom dijelu tih hemikalija je istekao i rok važenja, a potpuno je nepoznato šta se dešava nakon toga“, priča ovaj tehnolog.
Beranska fabrika celuloze i papira imala je svojevremeno najbolju laboratoriju na sjeveru države.
Ta laboratorija, koja danas propada, bila je opremljena kao i sve laboratorije u svijetu.
Koliko su hemikalije koje se nalaze bivšoj fabrici papira opasne govori i podatak o tome da se daleke 1987. godine, dok je fabrika još radila u najvećem obimu proizvodnje, dogodilo trovanje radnika i da je jedan od zaposlenih kasnije preminuo.
„Taj događaj je vješto sakriven od javnosti i o tome se ništa ne zna. Te i mnoge druge opasne supstance i dalje se nalaze u magacinima ove fabrike za koju se ne zna ni čija je“, kazao je inženjer koji je radio u toj kompaniji.
Šta se dešava za supstancama u buradima fabrike kože „Polimka”?
Poznavaoci prilika ukazuju na činjenicu da je možda i još veći problem hemikalija koja se nalazi u bivšoj fabrici kože “Polimka”, i da se ne zna šta se dešava sa tim hemikalijama.
„Te hemikalije su se nekada nalazile u ratnim bunkerima. Čuo sam da su burad prekipila i šta se dešava sa tim i gdje otiče, ne znam. Rok je odavno istekao. Bivšim radnicima tamo pristup nije dozvoljen“, kazao je nekadašnji sindikalni lider fabrike kože Dušan Veljić.
Da problem, ipak, nije nerješiv ukazuju iz beranske fabrike eksploziva Polieks, jedine u kojoj se odvija proizvodnja u ovoj opštini. „Postoji rješenje. Potrebno je samo da neko natjera sadašnje vlasnike da uklone nepotrebnu i opasnu hemiju i da nas kontaktiraju. Zašto to ne čine, ne znam“, kazao je sagovornik iz fabrike eksploziva Polieks.
Bonus video:
