Matica crnogorska zatražila da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvoji po hitnom postupku na jesenjoj sjednici Skupštine, ocjenjujući da vjerski radikalizam predstavlja snažnu opomenu svim društvenim subjektima da se civilizacijska vrijednost sekularizma mora braniti pravnim sredstvima.
Matica smatra da se Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji se nalazi na javnoj raspravi, bazira na savremenim tekovinama međunarodnog prava.
"To podrazumijeva njegovu usklađenost sa pravom EU, a čije norme korespondiraju sa Ustavom Crne Gore kada su u pitanju sloboda vjeroispovijesti i odvojenost poslova vjerskih zajednica od države, i obratno", kaže se u saopštenju.
Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, kako se navodi, de facto odgovara svim vjerskim zajednicama, jer im njegovi nedostaci omogućavaju finansijsku netransparentnost i otvaraju prostor da nekontrolisano raspolažu materijalnim dobrima i kulturnom baštinom Crne Gore.
"Rezultat takvog odnosa vjerskih zajednica prema spomenutim vrijednostima prepoznajemo u nenamjenskoj prodaji nepokretnosti i u devastaciji sakralnih spomenika, čija je obnova obavljana mimo standarda struke i nadzora države”, kaže se u reagovanju Matice i ističe da je za to tipičan primjer Manastir Ostrog.
Umjesto adekvatne reakcije državnih organa, jasnih stavova naučnih i stručnih institucija, u javnom diskursu se godinama, kako se navodi, provlače paušalne interpretacije o navodnom diskriminatornom odnosu države prema vjerskim zajednicama.
"Koliko su uistinu ugrožene vjerske zajednice u Crnoj Gori u zadnjih četvrt vijeka najbolji su pokazatelji milionski iznosi donirani za izgradnju novih ili obnavljanje postojećih objekata, i hiperprodukcija vjerskih službenika, što jedino može ukazati na činjenicu da se radi o procvatu vjerskog biznisa u društvu”, upozoravaju iz Matice.
Ocjenjuje se da su neke vjerske zajednice zloupotrebljavale zajamčenu autonomnost, što se najviše ogleda u njihovom aktivnom učešću u političkom životu, često upotrebljavajući govor mržnje u obrazlaganju takozvanih vjerskih ubjeđenja.
"Pri tome najbrojnija vjerska zajednica otvoreno negira državni suverenitet Crne Gore i nacionalni identitet Crnogoraca bez ikakvih pravnih posljedica”, kaže se u saopštenju Matice crnogorske.
Zahtjevi za preispitivanjem Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti zbog navodne neustavnosti sračunati su na opstruiranje njegovog usvajanja.
Pomoću kvaziteoloških tumačenja, kako se ocjenjuje, pokušavaju se obesmisliti ključne odredbe Nacrta da bi se zadržao ne samo monopol nad vjerskim životom, nego i brojni benefiti nastali kao proizvod deregulacije i inertnog pristupa organa državne uprave.
"Zbog toga se stiče utisak da se na pojedine vjerske zajednice ne primjenjuje pozitivno pravo Crne Gore, što jeste protivustavno, i upućuje na stav da je sekularna država izložena klerikalizaciji”, navode iz Matice.
Ističe se da vjerski radikalizam, koji u svijetu poprima zabrinjavajuće razmjere, predstavlja snažnu opomenu svim društvenim subjektima da se civilizacijska vrijednost sekularizma mora braniti pravnim sredstvima.
"Zbog toga tražimo usvajanje zakona o slobodi vjeroispovijesti po hitnom postupku, na jesenjem zasijedanju Skupštine Crne Gore”, kaže se u saopštenju Matice crnogorske.
Bonus video:
